U četvrtak 8. svibnja predstavnici i kandidati Međimurskog demokratskog saveza na izborima za Europski parlament, održali su konferenciju za medije posvećenu decentralizaciji i regionalizaciji Hrvatske. Uvodno je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a i prvi na listi MDS-a za Europski parlament, iznio razloge za sazivanje konferencije:
“Ovih dana je Predsjednik RH Ivo Josipović započeo je široku raspravu o promjenama Ustava RH. Prva tema koju je otvorio je pitanje kako poboljšati sustav lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj i kako ta rješenja ugraditi u Ustav. MDS će, a kao regionalna stranka koja provodi i regionalističku politiku, dati svoj doprinos ovoj raspravi i predložiti određena rješenja koja će uputiti radnoj skupini koja je nadležna za ovu problematiku.
MDS je svoju regionalističku politiku ugradio u svoj osnivački Program “Međimursko protuletje” i dokumente rađene u suradnji s ostalim regionalnim strankama. S osnovama naše regionalističke politike tokom proteklih godina upoznavali smo međimursku i hrvatsku javnost, kao i nadležne institucije.
I na sastanku sa predsjednikom RH Ivom Josipovićem, koji je održan u prvom mjesecu ove godine, glavna tema bila je upravo decentralizacija i regionalizacija RH. Predsjednika smo upoznali s našim stavovima i drago nam je što je predsjednik pokrenuo ovu raspravu i što se veliki broj njegovih stavova poklapa sa našim.”
U nastavku konferncije predstavljene su osnove MDS-ove regionalne i regionalističke politike
MDS-ova regionalistička politika ima tri glavne točke, mi smatramo da Hrvatsku treba: Decentralizirati, Regionalizirati i Dekoncentrirati.
Hrvatska se mora korjenito decentralizirati– što više ovlasti i financijskih sredstava spustiti na razinu lokalne i regionalne samouprave. Suprotno od toga, Hrvatska je danas jedna od najcentraliziranijih država u Europi u kojoj centralna vlast kontrolira više od 90 % svih proračunskih sredstava.
Osnovni princip trebao bi biti da što više novca koji se ostvaruje na nekom području tu i ostane. Zbroj svih proračuna, općinskih, gradskih i županijski, u Međimurju u 2012. godini iznosio je 345 milijuna kuna. Kada bi imali npr. razmjeran udio u državnom proračunu koji iznosi 120 milijardi kuna, u odnosu na 2.4 % stanovništva koje ima Međimurje u odnosu na Hrvatsku, u Međimurju bi mogli računati na skoro 3 milijarde kuna.
To je naravno idealna varijanta, ali nam i pokazuje na koliko se malo sredstava vraća ne samo u međimurske, veći i u proračune gotovo svih općina, gradova i županija. Da bi se barem približili tom idealu, a zapravo ostvarili razmjer kakav je poznat u EU, barem 70:30, trebalo bi krenuti u preraspodjelu poreznih prihoda, poručili su iz MDS.
Regionalizacijom do bržeg razvoja – Hrvatska je zemlja neiskorištenih potencijala među koje, za razliku od EU, spadaju i regije. A hrvatske regije svoje potencijale ne mogu oživjeti bez jačanja njihovih snaga, za što je nužna funkcionalna i fiskalna decentralizacija. Izvršeni proračun Međimurske županije u 2012. godini iznosio je 115 milijuna kuna. To nisu dovoljna sredstva za izvršenje osnovnih obaveza, a kamo li za neka veća kapitalna ulaganja i razvojne programe.
Naše županije-regije osuđene su tako na pomoći i dotacije od države, koja tu arbitrira po različitim kriterijima. Međimurska županija tu prolazi loše, jer nema snažan lobi i osuđena je na mrvice. Tu je prisutan i strah i nepovjerenje centralne države prema nižim razinama, jer svaka centralizirana država, a Hrvatska to jest, kao i njezin politički sustav, nastoji tu centraliziranost još više jačati.
Regije su tako osuđene na ovisnost od centralne države i prisiljene su provoditi politike koje određuje centralna vlast. MDS se zalaže i za racionalizaciju regionalnog sustava, Hrvatska bi trebala imati do 8 regija, među kojima i Međimurje, a te regije bi trebale imati puno veće ovlasti i proračune nego imaju danas.
Dekoncentracijom do ravnomjernog razvoja – Izvršna vlast Republike Hrvatske je sva koncentrirana u Zagrebu, što njemu daje veliku prednost u odnosu na ostale krajeve Hrvatske. Dekoncentracijom, odnosno izmještanjem pojedinih Ministarstava i sjedišta državnih poduzeća izvan Zagreba, provela bi se deprovincijalizacija.
Pojedini gradovi i krajevi, ovisno o njihovoj tradiciji i potencijalima, postali bi sjedištima određenih institucija. Čakovec bi tako mogao postati sjedište Ministarstva zaštite okoliša ili obrta i malog poduzetništva. To bi bio dobitak i za Međimurje i državu. Ministarstvo bi imalo interakciju sa iskustvom stečenim godinama u određenom sektoru, kao i sa kvalitetnim kadrovima, a Međimurje bi imalo koristi od većeg broja zaposlenih, pogotovo visokoobrazovanih ljudi, poručili su MDS-ovci.
