Poljoprivredna proizvodnja može biti uspješna samo ako se ostvaruju visoki i stabilni prinosi, što se između ostaloga jamči uporabom kvalitetnog i certificiranog sjemena. Usklađivanjem hrvatske zakonske regulative s regulativom Europske unije otvorena je mogućnost poljoprivrednim proizvođačima da za sjetvu koriste vlastiti požeti materijal, odnosno vlastito sjeme. No ovdje treba naglasiti razliku između uporabe vlastitog sjemena zaštićenih i nezaštićenih sorti.
Kad govorimo o požetom materijalu zaštićenih sorti ili Farm Saved Seed prema europskom i hrvatskom zakonodavstvu, govorimo o požetom materijalu sorti koje su zaštićene oplemenjivačkim pravom (Pravilnik o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju i kriterijima za utvrđivanje malih poljoprivrednih proizvođača »Narodne novine«, broj 145/2011).
Ako govorimo o vlastitom sjemenu nezaštićenih sorti za koje u svakodnevnom govoru koristimo i izraz »tavanuša« mislimo na nedorađeno sjeme sorti koje nisu zaštićene oplemenjivačkim pravom (najviše se koristi nedorađeno sjeme pšenice i soje).
Sjetva nedorađenog sjemena/tavanuše dozvoljena je, međutim, sjetvom necertificiranog i nedorađenog sjemena u polju dolazi do:
1. značajnog smanjenja prinosa po jedinici površine;
2. povećanja pojave bolesti i smanjenja kvalitete uroda (npr. kod pšenice do smanjenja bjelančevina i glutena).
Za biljke domaćine štetnog organizma Tilletia spp. (pšenica, raž, ječam i pšenoraž – tritikale te trave iz rodova Aegilops, Agropyron, Arrhenatherum, Bromus, Dactylis, Festuca, Lolium i Poa) uzgoj nedorađenog sjemena/tavanuše dozvoljen je samo uz uvjet ispitivanja sjemena prije sjetve u ovlaštenom laboratoriju na prisutnost spora Tilletia spp., što je propisano Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp. (»Narodne novine«, broj 80/2013). Dakle, sjeme navedenih biljaka domaćina štetnog organizma Tilletia spp. može se sijati, no mora biti zdravstveno ispravno što se jamči potvrdom o obavljenom laboratorijskom testiranju na prisutnost spora Tilletia spp.
Hrvatska ima dugu tradiciju u primjeni znanstvenih dostignuća u genetici i oplemenjivanju bilja što je rezultiralo vrlo širokom domaćom selekcijom sorata i hibrida gotovo svih ratarskih kultura. Visoka razina svijesti poljoprivrednih proizvođača, prilikom uporabe certificiranog sjemena, u značajnoj mjeri osigurava kvalitetu, sljedivost i zdravstvenu ispravnost poljoprivrednih proizvoda.
Proces stvaranja i održavanja sorte poljoprivrednog bilja dug je i mukotrpan, a počiva na složenim zakonima populacijske genetike. Stoga se sjetvom tavanuše, tj. sjemena koje je proizvela osoba koja ne poznaje genetsku kompoziciju sorte izuzetno lako gubi ta dobitna kompozicija sorte (gubi se prinos i kvaliteta usjeva).
Ministarstvo poljoprivrede svakako preporučuje sjetvu certificiranog sjemena, a ne nedorađenog sjemena/tavanuše, jer će jedino sjetvom certificiranog sjemena poljoprivredni proizvođači moći biti sigurni u zdravstvenu ispravnost i kvalitetu sjemena, piše Savjetodavna.hr.
