Zašto bi pšenicu plaćao 1,38 kuna kada mu Mađari brašno dovoze po cijeni 1,8 kuna za kilogram, kratko je uzvratio vlasnik Čakovečkih mlinova Stjepan Varga na naš upit koja je cijena pšenice danas u Hrvatskoj realna, piše Poslovni.hr.
Time je izravno poentirao ovdašnjim ratarima koji za najvažniju krušaricu traktorima pokušavaju izboriti cijenu skuplju za tri lipe od one iz prošlogodišnjeg uroda, iako pšenica iz ovoljetne žetve po kakvoći zrna nije navodno ni do koljena onoj iz lanjske žetve.
I direktor Žitnih terminala Ivica Čapo kaže kako ni ta tvrtka ove sezone ne namjerava otkupljivati pšenicu niti po cijeni 1,05 kuna jer je – previsoka. Čapo najavljuje da tjedni pred nama donose daljnje veliko urušavanje cijene.
Ratari koji se odluče na čekanje nadajući se povoljnijoj cijeni bit će, uvjeren je Čapo, na još većem gubitku. Cijenu pšenice ruši ne samo rekordan urod na svjetskoj razini, veći za čak devet milijuna tona u odnosu na lanjski, već i procjene da će i berba kukuruza ove jeseni biti iznadprosječna, pojašnjava uzroke cjenovne problematike oko glavne krušarice direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
U Mađarskoj, navodi, kilogram pšenice iznosi 1,12 kuna i to za kakvoću zrna od 14,5 posto proteina dok pšenica s hrvatskih polja ove godine uglavnom ne prelazi 11,5 posto proteina. Barišić podsjeća da je klimatski nepovoljna godina smanjila i prinose. U prosjeku su iznosili oko 4,5 tona po hektaru. Uz tako mali prinos i slabu kakvoću zrna ratari će doista ove godine biti na gubitku, kaže Barišić.
Da su prinosi bili 7 do 8 tona po hektaru cijena od 1,05 kuna ne bi bila problem. I kod proizvođača, iznosi, koji su godinama ostvarivali oko 10 tona pšenice po hektaru ova je godina srušila urod na 6 do 7 tona. Tona krušne pšenice na burzi u Frankfurtu trži se po cijeni od 168 do 175 eura, na francuskoj burzi je 183 eura što je procjena i za razdoblje do kraja godine.
U Sloveniji službena cijena je 190 eura, no također samo za pšenicu koja sadrži visoki postotak proteina. Ta cijena zvuči privlačno, međutim, mnogi hrvatski ratari vratili su se ovih dana iz “dežele” neobavljena posla i uz dvostruki trošak transporta, doma su dopremili i neprodanu pšenicu. Radi premalo proteina nuđeno im je tek 160 eura za tonu uz plaćanje troška kontrole od 33 eura.
