Novosti u Prekršajnom zakonu, koje na snagu stupaju 1. lipnja 2013., trebale bi stati na kraj kronično slaboj naplati kazni i barem malo osvježiti krajnje nagrizen državni proračun, piše Autoklub.hr.
Prostora za to svakako ima – od 2007. do 2011. naplatilo se tek 12 posto novčanih kazni, a u proteklih 10 godina država zbog klimavog zakona, sporosti sudova, ali i spretnosti prekršitelja nije uspjela naplatiti čak milijardu kuna. Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, odlučio je da tako više ne može, a kako među neplatišama ima najviše prometnih prekršitelja, novosti se najviše tiču vozača.
A novosti nisu dobre. Problem slabe naplate nastoji se riješiti nizom mjera, od kojih su, prema mišljenju našeg pravnog stručnjaka Eduarda Gebera, neke prilično nerazumljive, neke opasne, a neke i potencijalno protuustavne. Za početak, one opasne – kako bi se pospješila ovrha nenaplaćenih kazni to će se činiti prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji dopušta naplatu sa svih računa i štednih uloga dužnika, pa čak i dopuštenog minusa.
Pritom nije zaštićena niti trećina mirovine i plaće, tako da svima s pravomoćnom presudom (zastara izvršenja prekršajne sankcije nastupa nakon dvije godine) prijeti ovrha koja može potpuno isprazniti račun. A što nije u skladu s Ustavom? Naš odvjetnik Geber smatra da je to odluka koja isključuje mogućnost podnošenja žalbe protiv presude prvostupanjskog suda, kojom je izrečena samo novčana do 2000 kuna.
Smatra da se takvom odlukom onemogućuje kontrola rada suda prvog stupnja u žalbenom postupku, čime se okrivljenici dovode u nepovoljan pravni položaj. Novosti u Prekršajni zakon tako su puni ambicioznih rješenja, a kako će sve to funkcionirati u praksi vidjet ćemo već za dva mjeseca. Razloga za veselje nema.
Više o ovoj temi možete pročitati u najnovijem tiskanom izdanju Auto kluba.
