Poznati hrvatski istraživački novinar Gordan Malić koji je iz “papirnatog” Jutarnjeg lista prešao na online medij Index.hr, raspisao se o propasti Tvornice željezničkih vozila Gredelj koja se našla pred zidom sa pola milijarde kuna dugova i mora u stečaj. Naime, njemački veleposlanik Bernd Fischer napisao je prijedlog projekta “Zajednička proizvodnja željezničkih vozila Hrvatska & Regija & Globalno” Gredelja, Končara i Siemensa u kojem mu je cilj bio da se ova tri poduzeća povežu sa istim ciljem na zajedničkim poslovima.
Malić za Index.hr piše kako se stečaj TŽV Gredelj možda ne bi dogodio da su uprave HŽ Holdinga i tvrtke Končar u svibnju ove godine prihvatile pismo namjere njemačkog veleposlanika Bernda Fischera o “poslu desetljeća” – gradnji 350 željezničkih vozila s njemačkim Siemensom.
O mogućnosti zajedničkih poslova najveće njemačke kompanije i dvaju domaćih proizvođača vlakova, njemačko je veleposlanstvo potkraj 2011. izvijestilo tadašnju upravu HŽ Holdinga. U dokumentu naslovljenom: Projekt “Zajednička proizvodnja željezničkih vozila Hrvatska&Regija&Globalno, Gredelj-Končar-Siemens-d.d.”, iznose se vrlo konkretni prijedlozi za stratešku suradnju u proizvodnji vlakova za regionalno i globalno tržište.
Umjesto da prihvati ponudu za najveću narudžbu iz inozemstva koje su dva domaća proizvođača ikada dobili, i s njom započne revitalizaciju Gredelja, Rene Valčić predsjednik uprave HŽ Holdinga na nju se nije udostojio niti odgovoriti, piše Index.hr.
Fischer smatra da se vlakovi proizvedeni u Gredelju i Siemensu trebaju prodavati i na domaćem tržištu uz suradnju Hrvatskih željeznica, kako bi zajedničkom proizvodnjom “otvorili međunarodno tržište za više od 350 zajedničkih vlakova.”
Uz taj strateški projekt mogli bi se povezati i drugi poput zajedničke proizvodnje putničkih vagona, smatra bivši njemački veleposlanik u pismu namjere. Napominje i da bi Gredelj u istom poslu mogao vezati i niz malih proizvođača iz Međimurje te postati bitan integrator sustava malih dobavljača, budući da Siemens ima “manjak kapaciteta u proizvodnji čeličnih konstrukcija.”
To bi, dakako, značilo spas za male hrvatske proizvođače i otvaranje novih radnih mjesta u metaloprerađivačkoj industriji. Razlozi zbog kojih je tvrtka Končar odbila suradnju s Gredeljem i Siemensom su krajnje prozaični, a svode se na monopolizaciju tržišta u RH koja je očito dio poslovne strategije Končara.
No, zbog čega su od projekta odustali nova uprava HŽ Holdinga i hrvatska država koja u Končaru ima tek manjinski udio dok je u stopostotnom vlasništvu tvrtke Gredelj?
Na upit Indexa, zbog čega nije odgovorio na zahtjeve bivšeg njemačkog veleposlanika o zajedničkoj suradnji Gredelja i Siemensa, predsjednik uprave HŽ Holdinga odgovorio je kratko – “Za tu ponudu ne znam, o njoj me nitko nije informirao, pa se o njoj ne mogu očitovati.”
Cijeli članak pročitajte na Index.hr.
