Grandiozno djelo Josipa Bedekovića “Natale solum sancti Hieronymi” (Rodno mjesto svetog Jeronima) prevedeno je s latinskog na hrvatski jezik i spremno je za tiskanje. Prevoditelj je prof. Marko Rašić.
Svećenik pavlinskog reda Josip Bedeković – Komorski (1686. – 1760.) bio je istaknuti teolog i povjesničar. Bio je prior samostana sv. Jelene kod Čakovca u današnjem Šenkovcu. Bedekovićevo je djelo tiskano 1752. godine u Beču, a do današnjeg je dana, nažalost, skrivano od očiju javnosti. Zašto?
Istina o rodnom mjestu velikana svjetske povijesti nekome je smetala. Kome? Autor ovog djela zajedno s cijelom plejadom najeminentnijih stranih i domaćih povjesničara od pamtivijeka do sredine 18. stoljeća vrlo ozbiljno i znanstveno otkriva tajnu Jeronimovog rodnog mjesta. To je Štrigova! Sveti Jeronim je, prema tome, Međimurac!
Slične misli iznio je na međunarodnom stručno-znanstvenom skupu u Štrigovi, koji je održan 28. i 29. rujna 2012., monsinjor Juraj Kolarić, doktor crkvene povijesti. Na skupu su aktivno sudjelovali mnogi doktori znanosti i četiri akademika (Radoslav Katičić, Josip Bratulić, Pavao Rudan i Ante Stamać).
Prema riječima monsinjora Jurja Kolarića, namjera varaždinskog HKD-a Napredak, da se objavi prijevod ovog monumentalnog djela, predstavlja prvorazredni povijesni, znanstveni, filološki, hagiografski i nacionalni događaj, ne samo za Međimurje, već i za cjelokupnu hrvatsku i europsku kulturnu javnost i historiografiju.
Dojmljiva je bila misa na latinskom jeziku, održana u crkvi sv. Jeronima povodom obljetnice njegove smrti (30. rujna 420. god.), u misnom ruhu sličnom davnim vremenima. Zar tu nije iskazana jasna simbolika, ali i poruka? Crkva je bila dupkom puna. Sve je to podsjećalo na vremena kad su se k Jeronimovoj crkvi slijevale rijeke hodočasnika. Zašto i tko im je to uskratio?
Monsinjor Kolarić bio je toga jutra pravi Jeronim koji je svojim duhovnim habitusom u kratkom vremenu okupio toliko vjernika. Zašto ne nastaviti? Zašto ne objasniti Božjem narodu što se to dogodilo? Tragovi nisu izbrisani, ni oni materijalni, ni oni u predaji.
Lektori navedenog djela su prof. Senka Sklepić i prof. Ivan Pranjić, a korekturu je napravila prof. Nada Čatlaić. Recenzenti djela su dr. Stjepan Razum i mons. prof. dr. Juraj Kolarić. Uz navedene u pripremi su sudjelovali i profesori zemljopisa i povijesti…
Rad na djelu traje više od trinaest godina, a monsinjor Kolarić istaknuo je na međunarodnom skupu u Štrigovi da je prijevod pokušan više od dvadeset puta, piše u priopćenju predsjednika HKD Napredak iz Varaždina Ivana Bošnjaka, prof.