Međimurje je među uspješnijima u povlačenju europskog novca, a fokus novog razdoblja ostaju kohezija, poljoprivreda i ulaganja u mlade
Na panelu “EU u praksi – Kako europski fondovi mijenjaju Međimurje” zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak govorila je o tome koliko su europski fondovi promijenili Međimurje i Hrvatsku, ali i što zemlju očekuje u novom financijskom razdoblju Europske unije od 2028. do 2034. godine.
Poručila je kako se učinci članstva Hrvatske u Europskoj uniji vide “na svakom koraku”, posebno kroz ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo, turizam i razvoj lokalnih sredina.
“Bez europskih fondova vizure Hrvatske sigurno se ne bi mijenjale na ovakav način niti bi se stvarale ovakve mogućnosti i perspektive za život građana”, rekla je Glavak, istaknuvši kako je Međimurska županija primjer visoke iskorištenosti europskih prilika.
“Fondovi neće nestati”
Posebno se osvrnula na sve češće tvrdnje da europskih fondova nakon 2027. godine više neće biti.
“Odlučno želim reći da je to laž. Nije dobro da se, posebno iz političkog prostora, plasiraju teze koje ne stoje”, poručila je.
Naglasila je kako u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji već traju razgovori o novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028.-2034., a Hrvatska pritom želi zadržati snažnu razinu sredstava iz kohezijske politike i poljoprivrede.
U fokusu budućih ulaganja, dodala je, ostat će poljoprivreda, inovacije, mladi i gospodarstvo, dok će konačne prioritete definirati Vlada Republike Hrvatske u suradnji sa županijama, gradovima i općinama.
Male općine pod pritiskom
Dotaknula se i problema s kojima se suočavaju manje općine i gradovi, posebno kada je riječ o financiranju projekata i kreditnim zaduženjima potrebnima za zatvaranje financijske konstrukcije.
Prema njezinim riječima, kreditna sredstva danas su dostupnija nego prije, ali je ključ uspjeha u kvalitetnom planiranju proračuna.
“Kao što planirate kućni budžet, tako morate planirati i gradski, općinski ili županijski budžet, u skladu s financijskim mogućnostima”, rekla je.
Istaknula je kako je Hrvatska posljednjih godina napravila veliki iskorak u pripremi projekata i povlačenju sredstava iz europskih fondova.
Od nespremnosti do 80 posto iskorištenosti
Podsjetila je da Hrvatska 2013. godine, kada je ušla u Europsku uniju, nije bila spremna za korištenje europskog novca.
“Nismo bili spremni za povlačenje sredstava, za pisanje projekata i cijeli sustav europskih fondova. U početku je to bilo vrlo slabo, ali danas dolazimo do gotovo 80 posto iskorištenosti sedmogodišnje omotnice”, rekla je Glavak.
To je, smatra, pokazatelj koliko su lokalne i regionalne sredine naučile koristiti europske mehanizme financiranja, ali i koliko su europski fondovi postali ključni alat razvoja Hrvatske.
