Na panelu u Čakovcu otvoreno se govorilo o tome kako europski novac mijenja Međimurje, ali i zašto bez novih projekata nema daljnjeg razvoja
Velik interes publike, konkretna pitanja i otvorena rasprava obilježili su panel „EU u praksi – Kako europski fondovi mijenjaju Međimurje“, održan u petak, 22. svibnja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu.
Dvorana se ispunila studentima, srednjoškolcima, predstavnicima lokalne samouprave, poduzetnicima i građanima koji su željeli čuti koliko su europski fondovi doista promijenili svakodnevni život u Međimurju – i što slijedi nakon 2027. godine.
Panel su organizirali RTL Hrvatska i eMeđimurje.hr, a u fokusu rasprave bili su konkretni projekti, ulaganja i pitanje koliko je lokalna zajednica spremna za novo financijsko razdoblje Europske unije.
O iskustvima korištenja europskih fondova govorili su zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, međimurski župan Matija Posavec, dekan Međimurskog veleučilišta Igor Klopotan te ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak.
“EU nije cilj, nego sredstvo”
Najviše pažnje privukao je govor župana Matije Posavca koji je poručio kako su europski fondovi potpuno promijenili lice Međimurja, ali i Hrvatske.
“Europski fondovi su definitivno promijenili lice i Međimurja i Hrvatske, kao i svih zemalja u tranziciji koje su ušle u Europsku uniju. Međimurska županija među vodećima je po iskorištenosti sredstava po glavi stanovnika i ta sredstva ulagali smo u sve segmente društva – od obrazovanja i zdravstva do komunalne infrastrukture i gospodarstva“, rekao je župan Posavec.
Naglasio je kako je ključ uspjeha bio u tome što Međimurje članstvo u Europskoj uniji nikada nije promatralo kao politički cilj, već kao konkretan alat razvoja.
“Nismo Europsku uniju gledali kao cilj, nego kao sredstvo da budemo uređeniji, moderniji i konkurentniji. Naša strategija od početka bila je koristiti svaku priliku koja nam se pruža kroz europske fondove“, poručio je.
Dodao je kako Međimurje ne želi usporedbu s prosjekom Hrvatske, nego se želi pozicionirati uz najrazvijenije europske regije.
“Ne želimo se uspoređivati s drugima u Hrvatskoj, nego biti uz bok najnaprednijim europskim regijama. Nalazimo se uz granicu Slovenije i Mađarske, blizu Austrije, i prirodno je da težimo europskim standardima života i razvoja“, rekao je župan Posavec.
Škole, sport, zdravstvo i gospodarstvo
Govoreći o projektima koji su najviše promijenili svakodnevni život građana, župan je posebno izdvojio gospodarstvo.
“Gospodarski projekti danas su gotovo utrostručeni u odnosu na razdoblje prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kada imate snažno gospodarstvo, onda možete lakše razvijati obrazovanje, zdravstvo i druge sustave“, istaknuo je.
Nabrojao je i niz aktualnih ulaganja u Međimurju.
“Trenutno nadograđujemo 15 škola i gradimo pet sportskih dvorana. Ulažemo u zdravstveni sustav, u zelenu tranziciju, uređenje parkova, revitalizaciju muzeja i turističkih sadržaja. Europski fondovi omogućuju da u proračunu ostane više novca koji onda možemo usmjeriti građanima, udrugama i njihovim programima”, rekao je župan.
Posebno je naglasio kako europski novac nije sam sebi svrha, nego alat koji mora rezultirati boljom kvalitetom života.
“Kada građani vide konkretne projekte oko sebe, tada vide i smisao europskih fondova. To nije apstraktna politika iz Bruxellesa, nego škole, bolnice, ceste i mogućnosti koje ljudi svakodnevno koriste“, zaključio je .
Glavak: “Priče da fondova više neće biti – nisu istinite”
Europarlamentarka Sunčana Glavak govorila je o novom financijskom razdoblju Europske unije od 2028. do 2034. godine te upozorila na, kako kaže, netočne političke poruke o ukidanju europskih fondova.
“Odlučno želim reći da je laž da europskih fondova nakon 2027. više neće biti. Nije dobro da se iz političkog prostora plasiraju teze koje ne stoje“, rekla je Glavak.
Podsjetila je kako Hrvatska 2013. godine nije bila spremna za korištenje europskog novca.
“U početku nismo imali znanja ni iskustva za pripremu projekata, ali danas dolazimo do gotovo 80 posto iskorištenosti sedmogodišnje omotnice. To pokazuje koliko su lokalne i regionalne sredine napredovale“, istaknula je.
Dodala je kako se učinci članstva Hrvatske u Europskoj uniji danas vide “na svakom koraku”, posebno kroz infrastrukturu, gospodarstvo i razvoj lokalnih zajednica.
Obrazovanje kao primjer uspješnog korištenja fondova
Dekan Međimurskog veleučilišta Igor Klopotan istaknuo je kako su europskim sredstvima na MEV-u izgrađeni studentski dom i znanstveni centar te modernizirana infrastruktura.
“Od ideje do realizacije projekta dug je put. Potreban je kvalitetan projektni tim, dobra provedba i suradnja s lokalnom zajednicom i ministarstvima”, rekao je Klopotan.
Naglasio je i da su studenti sve svjesniji prilika koje Europska unija pruža.
“Potičemo ih da istražuju, postavljaju pitanja i informiraju se. Mladi danas puno bolje razumiju što znače europski fondovi nego prije nekoliko godina“, dodao je.
Ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak posebno je istaknula važnost Erasmus+ programa.
“U posljednjih deset godina više od 500 učenika i više od 30 nastavnika sudjelovalo je u Erasmus projektima. U povlačenju sredstava iz fondova surađujemo i s drugim institucijama. Naši učenici već se pri upisima raspituju o Erasmus programima te o koristima koje će steći kroz njih. Bez europskih fondova naši učenici ne bi imali priliku upoznati Europu u ovom opsegu“, rekla je.
Panel u Čakovcu otvorio je i pitanje što dolazi nakon aktualnog financijskog razdoblja Europske unije. Poruka sudionika bila je jasna – europski novac neće nestati, ali će opstati samo oni koji imaju projekte, znanje i jasnu razvojnu strategiju.
A upravo je to možda i bila najvažnija poruka večeri: fondovi sami po sebi ne razvijaju regiju. Razvijaju je ljudi koji znaju što žele napraviti s novcem koji im je na raspolaganju.
