List Međimurje zavirio je u prošlost i pronašao zanimljive podatke o vezi Josipa Broza Tita i Međimurja
U ponedjeljak, 4. svibnja navršila se 46. godišnjica smrti predsjednika bivše države Josipa Broza Tita.
Maršal i vođa Jugoslavije rođen je 7. svibnja 1892. godine tako da se u ovome tjednu napunilo i 134 godine od njegova rođenja, iako se kao takav nekada obilježavao Dan mladosti, 25. svibnja.
List „Međimurje” je pak povodom Titove smrti tiskao posebno izdanje novina. Novinari lista su zavirili u taj broj novina te provjerili i koliko je puta vođa Jugoslavije posjetio naš kraj.
Središnja komemoracija održala se 6. svibnja 1980. u tadašnjem Srednjoškolskom centru u Čakovcu, gdje su danas Ekonomska i trgovačka škola te Gimnazija Josipa Slavenskog.
O Titu je govorio predsjednik Skupštine Općine Čakovec, koja je obuhvaćala cijelo Međimurje, inženjer Josip Siladi.
Međimurje je Broz posjetio četiri puta: 1945., 1953., 1965. i 1977. godine. Po završetku Drugoga svjetskog rata počeo je obilaziti Jugoslaviju te je put započeo upravo u Čakovcu gdje se 19. svibnja 1945. pojavio bez službene najave i posebnog ceremonijala. Stanovništvo se po saznanju o neočekivanom posjetu spontano počelo okupljati.
Tito je obišao najznačajnije objekte u gradu, razgledao porušene kuće i mostove, a potom je čamcem prešao Dravu i pješke otišao do Varaždina u kojem je održao govor te nastavio obilaziti druge gradove.
Plavi vlak na Buzovcu
Do drugoga posjeta došlo je 5. listopada 1953. Iako je bilo predviđeno da ga dočekaju samo političari i kulturnjaci, već sama vijest o dolasku ispraznila je sve učionice, pisao je tada list „Međimurje”: učenici su nagrnuli na željezničku stanicu Buzovec gdje se očekivao dolazak Plavoga vlaka.
Tito je tada sudjelovao u lovu u predjelu zvanom Šumica, u Domu sindikata razgovarao je s političkim i kulturnim djelatnicima te predstavnicima radnih kolektiva.
Uslijedio je svečani ručak u Gradskoj kavani na kojem se obratio prisutnima: „Ja znam historiju Međimurja, znam koliko je narod ovdje pretrpio u prošlosti, znam kako su ljudi ovdje ostali vjerni svojoj zemlji i svojoj braći.
Najbolji dokaz za to jest činjenica da vi niste izgubili svoje nacionalno obilježje, da ste sačuvali svoj jezik, bez obzira što ste bili tlačeni pod tuđim jarmom”, rekao je. Sa sobom je ponio poklone čakovečkih tvornica MTČ-a i „Prehrane”.
Počasni građanin i kum
Prilikom trećega dolaska 8. studenoga 1965. Tito je posjetio Čateks, pogon prednapregnutog betona Građevnog kombinata Međimurje i Međimursku trikotažu. S rukovoditeljima je razgovarao u Domu lovaca.
Komentirajući stanje u MTČ-u, istaknuo je da su uvjeti rada loši, da je potrebno ići u rekonstrukciju i modernizaciju. Naglasio je i važnost izvoza.
Posljednji put maršal je u naš kraj navratio 25. ožujka 1977. Uz cestu od varaždinskog mosta u pravcu Čakovca bio je špalir mještana.
Zaustavio se kod robne kuće u centru grada gdje se okupilo nekoliko tisuća građana. Predahnuo je u Hotelu „Park”. Kako je naš list tada pisao, ostao je impresioniran izgledom novih dijelova Čakovca, osobito u Istarskom naselju i Vojnim vrtovima, uspoređujući ih s „malom Švicarskom”. Iz hotela je ispraćen međimurskim popevkama, da bi krenuo u smjeru Kumrovca.
Broz je 27. travnja 1962. proglašen počasnim građaninom Međimurja, to jest općine Čakovec.
Kao zanimljivost istaknimo da je jugoslavenski predsjednik bio kum trojice Međimuraca, među kojima je i Dragutin Golubić iz Vratišinca, sin Ivana i Marije Golubić, o čemu je u posebnom izdanju „Međimurja” povodom njegove smrti objavljen kratak osvrt.
Prijedlog o kumstvu dala je vratišinska partijska organizacija, a Tito je kao izaslanike poslao dva pukovnika. Svečanost je održana u tadašnjem lokalnom Zadružnom domu i u kući obitelji.
Dragutin, u vrijeme Brozove smrti 30-godišnjak, izrazio je ponos što je njegovo kumče, mada ga nije imao prilike osobno upoznati.
*preuzeto iz lista Međimurje, broj 3706, od 4. svibnja 2026. – za portal prilagodila Petra Bobić
