Prema novom kalendaru cijepljenja, uvode se dva dodatna docjepljivanja za školsku djecu zbog epidemije hripavca, objavio je Index.hr.
Index.hr prenosi da se prema novom kalendaru cijepljenja od školske godine 2025./2026. uvode dva dodatna docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca za djecu školske dobi. Promjena se uvodi ponajprije zbog nedavne epidemije hripavca, navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Pokazalo se da imunost stečena cijepljenjem protiv hripavca s vremenom slabi te su potrebna docjepljivanja u školskoj dobi. U HZJZ-u ističu i da se posljednjih godina u Europskoj uniji bilježi porast slučajeva difterije, pa se dodatnim cijepljenjem štiti djecu i protiv tetanusa u slučaju ozljeda.
Obvezni program i 11 bolesti
U obveznom Programu cijepljenja u Hrvatskoj djeca se cijepe protiv jedanaest bolesti: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, infekcija uzrokovanih Haemofilusom influenzae tipa b (HiB), hepatitisa B, ospica, zaušnjaka, rubele i pneumokokne bolesti. Protiv nekih bolesti cijepi se u više navrata kako bi se postigla dovoljna količina protutijela koja pruža zaštitu.
Program cijepljenja donosi se na razdoblje od tri godine, a povremeno se mijenja ovisno o epidemiološkoj situaciji. Krajem prošle godine donesen je novi Trogodišnji program cijepljenja za razdoblje 2025.–2027., kojim se uvode dva dodatna docjepljivanja za školsku dob.
Besplatna cjepiva i kontraindikacije
Cjepiva iz Programa obveznog cijepljenja su obvezna i besplatna za sve kojima su namijenjena. U HZJZ-u naglašavaju da za svako cjepivo postoje apsolutne (trajne) i relativne (privremene) kontraindikacije koje utvrđuje liječnik. Ako se radi o privremenim kontraindikacijama, određuje se naknadno cijepljenje, dok se za trajne kontraindikacije, poput preosjetljivosti na sastojke cjepiva, izdaje potvrda.
Procijepljenost i rizik epidemija
Prema podacima HZJZ-a, procijepljenost u Hrvatskoj posljednjih godina stagnira i nešto je niža od optimalne. Od 2011. godine bilježi se pad obuhvata, koji je zaustavljen 2018., no značajan rast od tada nije zabilježen. Obuhvati variraju po županijama, pri čemu su na jugu niži, a na sjeveru viši. Ako se negativan trend nastavi, ponovno bi mogle zaprijetiti epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, objavljuje Index.hr
Kad je riječ o stavovima roditelja, HZJZ navodi da se čini kako udio onih koji odbijaju ili odgađaju cijepljenje djece ostaje podjednak. Naglašavaju važnost dostupnosti provjerenih informacija – prvenstveno od pedijatara i epidemiologa – jer na internetu često cirkuliraju neprovjereni izvori koji mogu izgledati uvjerljivo.
