Rashladiti organizam je jedno, ali izložiti ga šoku uslijed temperaturne razlike unutarnjeg i vanjskog prostora može biti vrlo opasno. Koje su dopuštene razlike u temperaturi te tko i na što treba posebno pripaziti?
Zdravstveni savjetnici već duže savjetuju da je za normalno funkcioniranje organizma idealno podesiti klima-uređaj tako da rashladi prostor u kojem boravite za pet stupnjeva ispod vanjske temperature. Ako je razlika veća od sedam stupnjeva tijelo izlažete neprirodnom pritisku, što je posebno opasno za djecu i starije. Provjerili smo ove savjete kod naših liječnika.
Poznati zagrebački kardiolog dr. Stanko Uzelac smatra da ne treba stvarati paniku jer za zdrave osobe nema velikih opasnosti sve dok vanjska temperatura ne prelazi ili + 40 ili – 20. Problem je, dakako, ako imate neki skriveni poremećaj koji će stres, nastao zbog razlike u temperaturi, otkriti na vrlo neugodan način, piše Magazin.hr.
Što mislite o savjetima koji govore da se klima ne smije podesiti tako da temperaturna razlika bude veća od sedam stupnjeva?
“Sve te brojke, sedam, deset, dvadeset, nisu utemeljene na istraživanjima već se daju proizvoljno bez da iza njih stoje znanstveni dokazi. Dakako, kronični bolesnici se trebaju paziti svih ekstrema. Temperaturna razlika je stres za organizam.
Ali i zimi kad izađete van, takvim bolesnicima kažemo da stave šal na usta. Mogućnost prilagodbe kod takvih je osoba potencijalno manja. Naravno i svi drugi se trebaju voditi zdravim razumom i izbjegavati nepotreban stres”, objasnio je dr. Uzelac.
No, prije par dana je u Sanskom Mostu dijete umrlo jer je iz ohlađenog automobila izašlo u 20 stupnjeva topliji vanjski prostor.
“Čitao sam o tom slučaju, ali sam skeptičan. U članku se vjerojatno nisu iznijele sve informacije jer je praktički nemoguće da zdravo dijete umre zbog tog razloga. Moguć je kolaps, da dođe do cirkulatorne diletacije, da padne tlak i dođe do nesvjestice, ali da bi došlo do srčanog udara mora postojati prikrivena bolest za koju roditelji možda nisu znali. Ne treba stoga stvarati paniku. Ne postoji tako velika opasnost ako ste zdravi.”
Dr. Lidija Gajski komentirala je učestalost postavljanja klima-uređaja više s etičkog stajališta:
“O klima-uređajima liječnici već ponavljaju osnovne smjernice kao papagaji iako su nam znanstvene spoznaje na tom području slabašne i podložne promjenama. Ja mogu reći tek da to nije prirodno. Klima-uređaji stvaraju umjetno okruženje, a ono se u najvećem broju slučaja pokazalo škodljivo, ali pritisak industrije i tu igra ulogu. A mi smo postali prerazmaženi i više ne možemo podnijeti ni vrućinu, ni glad, ni jednu glavobolju…
Ovo je jedna narcistička kultura koja se koncentrira na vlastite biološke potrebe. Mislimo isuviše na sebe, da nam bude fino i ne možemo trpjeti nikakve neugodnosti. Istovremeno sasvim dobro trpimo, zapravo postali smo imuni, na neistinu i slične devijacije.”
