Umjesto konkretnih odgovora, Županiji je resorno ministarstvo poslalo dopis s nizom nedoumica - što sve uključuje pravo na dvojezičnost – jesu li to natpisi na ulazima i izlazima iz naselja, odnosi li se to na imena ulica, tko snosi trošak nabave novih ploča te tko će prevoditi općinske dokumente...
Koliko je niz hrvatskih zakona nedorečeno i nelogično, dok
često nemaju veze niti s voljom građana, pokazalo se nebrojeno
puta. Jedan od novijih dokaza toj tvrdnji je priča o dvojezičnim
pločama u Općini Orehovica.
Podsjetimo, nakon što su objavljeni službeni rezultati
Popisa stanovništva RH prema kojima više od jedne trećine
stanovnika Općine Orehovica čine pripadnici romske nacionalne
manjine, saborski zastupnik nacionalnih manjina Veljko
Kajtazi, uz aplauz i naravno očekivanu bezuvjetnu
podršku službenih međimurskih predstavnika spomenute manjine,
počeo je inzistirati na tome da se u Orehovici postave
dvojezične, ili čak trojezične ploče.
Zakoni su zakoni i što god tko mislio o njima, treba ih
poštivati. Međutim, hoćemo li na ulazima i izlazima iz Općine
Orehovica uz hrvatski naziv uskoro gledati i natpis na bajaškom
ili jeziku romano chib, čini se da još nitko ne zna. U
međuvremenu, provjerili smo što zapravo o cijeloj priči kažu u
Međimurskoj županiji i Općini Orehovica, dok iz Ministarstva
pravosuđa i uprave kojem smo također poslali upit, do zaključenja
ovog broja Lista Međimurje nismo primili odgovor.
Apsurdi
U Službi za poslove župana Međimurske županije kažu da su
zatražili uputu Ministarstva pravosuđa i uprave te
Ministarstva vanjskih poslova vezano uz ostvarivanje prava na
dvojezičnost u Općini Orehovica.
– U pristigloj uputi nismo dobili konkretne odgovore na
postavljene upite već nove nedoumice oko toga što sve uključuje
pravo na dvojezičnost – jesu li to natpisi na ulazima i izlazima
iz naselja, odnosi li se to na imena ulica, tko snosi trošak
nabave novih ploča te tko će prevoditi općinske dokumente za dva
vijećnika Roma koji na sjednice inače ni ne dolaze redovito?
Jezik (ili jezici) na kojima će se dvojezičnost ostvariti također
je jedna od nedoumica, budući da se službenim romskim jezikom
smatra romani chib, jezik koji međimurski Romi ne razumiju i ne
govore.
Romi u Međimurju govore bajaškim jezikom koji je nadopunjen
(ponegdje i nadomješten) posuđenicama iz hrvatskog jezika i nema
svoju gramatiku ni pravopis. Sve to ukazuje na apsurdnost zakona
kojima se ovakva prava osiguravaju pripadnicima nacionalnih
manjina, osobito ako u obzir uzmemo mišljenje samih Roma iz
Orehovice koji to pravo ni ne žele ostvariti.
Čemu prisila?
Potenciranje i prisiljavanje općine i same romske zajednice na
ostvarivanje nekog prava, u ovom slučaju prava na dvojezičnost u
zajednici koja to ne želi, političko je i populističko nastojanje
kojem cilj može biti samo veća segregacija između dviju
zajednica. U Orehovici je postignut visok stupanj integracije u
svim područjima, a osobito u obrazovanju i svakodnevnom suživotu,
čemu su ponajprije pridonijeli svi stanovnici, a dvojezični
natpisi potencijalno bi mogle razdvojiti ove dvije zajednice.
S druge strane, dvojezične ploče nipošto neće riješiti probleme s
kojima su Romi svakodnevno suočeni, niti će to poboljšati njihove
obrazovane rezultate, ni utjecati na veću zapošljivost, pa se
pitamo čemu takav pritisak i na općinu i na županiju, kažu u
Županiji.
Upitali smo i kako komentiraju objavu jednog elektroničkog medija
da će na idućim lokalnim izborima, Romi u Međimurskoj županiji po
prvi puta moći birati zamjenika župana iz redova romske manjine.
Kažu da je u ovom trenutku ishitreno donositi zaključke,
budući da Vlada Republike Hrvatske, prije provođenja svakih
lokalnih izbora, donosi Odluku o raspisivanju izbora kojom je
određeno u kojim će se općinama, gradovima i županijama
birati manjinski zamjenici na temelju službenih podataka.
Dijana Novak: Čemu sastanak s Kajtazijem?
U cijeloj priči o dvojezičnosti u Općini Orehovica izgubili su se
ljudi kojih se ona prvenstveno tiče, a to su mještani Orehovice
pripadnici romske nacionalne manjine na koje se izravno odnosi
zakonsko pravo, ističe pak načelnica Orehovice Dijana
Novak.
– Stav Vijeća romske nacionalne manjine Općine Orehovica kao
službenog tijela za zastupanje Roma u našoj Općini je takav da se
izjašnjavaju da zakonsko pravo postavljanja dvojezičnih ploča ne
žele ostvariti. Dakle, ako su se sami mještani na koje se to
odnosi izjasnili protiv, zbilja ne vidim razlog da ih se
prisiljava na nešto. Smatram da za politiku saborskog zastupnika
nacionalnih manjina Veljka Kajtazija čija je svrha samopromocija,
ovdje nema prostora.
Ponajprije bi trebali odlučivati sami Romi iz Orehovice. U
medijskim istupima saborskog zastupnika vidljiva je namjera
prisile i nametanja nečeg što većina mojih mještana romskog
naselja Orehovica ne želi. Upravo iz tog razloga ne vidim svrhu
sastanka kojeg zastupnik Kajtazi priželjkuje jer prvenstveno se
rukovodim voljom mještana. Što se tiče dvojezičnosti, niz zakona
je u koliziji, ima puno nedorečenosti i nejasnoća pa sam
zatražila i sastanak u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Nadam se
da ćemo dobiti termin, zaključuje načelnica Novak, dok slično u
dopisu upućenom Općini navodi i predsjednika Vijeća romske
nacionalne manjine općine Orehovica Nikola
Balog:
– Većina Roma koji žive u romskom naselju Općine Orehovica protiv
je uvođenja dvojezičnosti. Mišljenje je i Vijeća da dvojezičnost
nije potrebna jer Romi ovdje govore bajaško rumunjskim jezikom te
ne želimo da nam se nametne romani chib. Ako će biti potrebno,
Vijeće romske manjine spremno je prikupiti potpise na terenu
protiv uvođenja dvojezičnosti, a spremni smo i na održavanje
zbora građana, naglašava Balog.
*Preuzeto iz Lista Međimurje broj 3.533