"Vidljivo je da cijene i dalje nekontrolirano rastu, tu je i galopirajuća inflacija koja će ovim tempom sigurno rasti negdje do ovog perioda sljedeće godine", procijenio je Troskot
Zastupnik Zvonimir Troskot (Most) ponovio je
danas opasnosti koje Most vidi od ulaska Hrvatske u euro zonu 1.
siječnja 2023. te procijenio kako bi litra ulja iduće godine u
ovo vrijeme mogla koštati između 35 i 40 kuna, a kilogram
polubijelog kruha oko 18 kuna, piše Index.
“Vidljivo je da cijene i dalje nekontrolirano rastu, tu je i
galopirajuća inflacija koja će ovim tempom sigurno rasti negdje
do ovog perioda sljedeće godine”, procijenio je Troskot u
saborskoj raspravi o vladinu prijedlogu da se izmijeni Zakon o
otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.
Ustvrdio je kako to znači da će litra ulja, koja sada košta od 17
do 24 kune, u ovo vrijeme sljedeće godine biti između 35 i 40
kuna, a kilogram polubijelog kruha, koji je sada 11 do 12 kuna,
oko 18 kuna.
Tvrdi i kako neki resori nisu spremni za ulazak u eurozonu te
kako ne prestaju afere oko HNB-a i Hanfe, čiji su zaposlenici
nezakonito trgovali dionicama i vrijednosnicama. Afere u te
dvije institucije apostrofirali su i drugi oporbeni zastupnici.
“Ključna riječ na financijskom tržištu je povjerenje. Kako će
onda izmjena zakona potaknuti naše tržište kad ga tresu afere u
HNB-u i Hanfi”, pitala je Vesna Vučemilović (HS). “Ključan
problem ovoga zakona je kontrola; tko kontrolira Hanfu i HNB”,
zanimalo je i Zvanu Brumnića (Socijaldemokrati).
Josipa Begonju, zastupnika HDZ-a, koji hvali predloženi zakon,
zanima kako hrvatske građane, koji mahom štede u nekretninama,
motivirati da svoj kapital ulažu u investicijske fondove.
“Inflacija je dovoljan motivator da se novac
ulaže”
“Inflacija je dovoljan motivator da se novac ulaže jer gubi puno
više vrijednosti nego kad je inflacija manja”, odgovara državni
tajnik Ministarstva financija Stjepan Čuraj i
napominje da ulaganje u fondove uvijek nosi određeni rizik. Naveo
je kako u Hrvatskoj trenutno djeluju 93 investicijska fonda koji
su koncem travnja raspolagali s nešto preko 17 milijardi kuna.
Objasnio je kako se predloženim zakonom hrvatski pravni okvir za
otvorene investicijske fondove želi uskladiti s pravnom
stečevinom EU, i to u dijelu direktive iz prosinca prošle godine,
čiji je rok za prenošenje 30. lipnja ove godine.
“Koliko imamo malih ulagatelja, koliko oni drže od ovih 17.5
milijardi kuna”, pitao je Boris Lalovac (SDP)
koji kaže kako se posljednjih mjeseci vidi da padaju indeksi i
vrijednost investicijskih fondova od 10 do 15 posto.
Nemam podatak koliko je u fondu pojedinačnih ulagatelja,
odgovorio mi je Čuraj. Radi jasnoće za male ulagatelje te kako bi
mogli razumjeti i usporediti ključna obilježja ulaganja,
predloženi zakon propisuje obvezu dostave jednog dokumenta koji
će obuhvaćati sve ključne informacije za ulagatelje, piše
Index.