Prema podacima koje je objavio Zavod za zaštitu okoliša i prirode, 40-ak općina ima stopu nula, što bi moglo značiti da ili nisu predale podatke ili uopće nemaju organizirano odvojeno skupljanje otpada
Belica, Prelog, Dekanovec, Domašinec, Strahoninec, Goričan,
Podturen, Šenkovec, Martijanec, Donja Dubrava… To je deset
najuspješnijih gradova i općina u odvojenom skupljanju otpada u
2021. godini. Riječ je o privremenim podacima na koje jedinice
lokalne uprave i samouprave do danas mogu uložiti prigovor, a
konačni popis objavit će se sredinom srpnja. Prema iskustvima iz
prijašnjih godina, ne očekuju se promjene.
Rekorder su Belica
Podaci pokazuju porast stope odvojenog skupljanja u sklopu javne
usluge za jedan postotni bod u odnosu na prethodnu godinu. Stopa
odvojenog skupljanja na razini države porasla je s 21,7 u 2020.
na 22,5 posto u prošloj godini. Rekorder je ponovno međimurska
općina Belica sa stopom od 80,9 posto. U toj općini posao
zbrinjavanja otpada provodi tvrtka Pre-kom iz Preloga, koja taj
posao obavlja u čak osam od deset najuspješnijih jedinica u
državi! Od 10 najboljih devet ih dolazi iz – Međimurja.
Na devetom je mjestu općina Martijanec iz Varaždinske županije, u
kojoj je koncesionar također Pre-kom, koji je proširio djelovanje
i izvan granica Međimurske županije. Međimurci drže i mjesta od
11. do 13., na 14. je Koprivnica iz Koprivničko-križevačke, a na
15. Radoboj iz Krapinsko-zagorske županije. Na sjeveru izvrsne
rezultate obrazlažu dobrom organizacijom i edukacijom. Pre-kom
već 16 godina provodi radionice u vrtićima i školama, a svake
godine u predavanja se uključi više od 600 djece.
– Stalnom edukacijom postižemo bolje rezultate u gospodarenju
otpadom na području 14 jedinica lokalne samouprave u kojima
radimo – kaže direktor Siniša Radiković.
Stopa odvojenog skupljanja otpada u Zagrebu je s 35,2 posto u
2020. pala na 31,4 posto u 2021., Osijek bilježi osjetan rast s
43,6 na 51,9, Split se s 14,5 posto popeo na 16,5, Karlovac s
10,9 na 14,5, Koprivnica s 51,9 na 55,2, Krapina s 23,3 na 37,3,
Šibenik s 11 na 12,3, Vukovar s 8,6 na 9,8, Pula s 24,6 na 26,5,
Varaždin s 44,5 na 44,8. Pad bilježe Čakovec s 50,8 na 49,6
posto, Dubrovnik s 10,9 na 10,7, a Zadar s 11,1 na 9,5. Golemi
skok sa 7,5 na 47,5 posto bilježi općina Pokupsko, a Mali Lošinj
skočio je s 19,4 na 50,3 posto. Najgora je situacija u Zadarskoj,
Šibensko-kninskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Ličko-senjskoj i
Brodsko-posavskoj županiji.
Prema podacima koje je objavio Zavod za zaštitu okoliša i
prirode, 40-ak općina ima stopu nula, što bi moglo značiti da ili
nisu predale podatke ili uopće nemaju organizirano odvojeno
skupljanje otpada. Podatke će, kad postanu konačni, Ministarstvo
koristiti za određivanje naknade koju će morati platiti oni koje
prekorače granične količine miješanog komunalnog otpada.