MATIJA KRZNAR IZ NOVAKOVCA Od međimurske senokoše do najviših svjetskih vrhova!

Fascinaciju prirodom Matija je 'pretočio' u sve veću strast prema planinama i osvajanju sve viših svjetskih vrhova. U kolovozu se uspeo na Mont Blanc, a uskoro kreće u pohod na Aconcaguau

Mladi poduzetnik i pokretač prve hrvatske car sharing platforme koja pruža uslugu najma električnih vozila, magistar ekonomije Matija Krznar (34) svoj život gradi u Zagrebu. No, nije zaboravio na svoj Novakovec i rodni Domašinec, predio zvan Bontek uz samu rijeku Muru na kojem je kao dječak puno boravio s djedom, brao prve divlje jagode, bos trčao po senokošama…

Zato kaže da je odmalena bio u prirodi i da je priroda oduvijek bila u njemu, a tu je fascinaciju odnedavno ‘pretočio’ u sve veću strast prema planinama i osvajanju sve viših svjetskih vrhova. U kolovozu ove godine ‘upisao’ je tako uspon na Mont Blanc, najviši vrh stare Europe i jedan od Sedam vrhova (Seven summits, najviši vrhovi svih sedam kontinenata), a upravo je u intenzivnim pripremama za uspon na Aconcaguau u Argentini, najviši vrh obiju Amerika.

Monte Rosa 4100 m kod Vincentove piramide, uspon s visokogorskim vodičem Franjom Kmetom, fotografirao Ivan Miličević

POVRATAK PRIRODI

– Odrastanje na selu neraskidivo je vezano uz prirodu. Na Bonteku moja obitelj već gotovo sto godina ima pčelinjak, još od 1925. godine, i tu sam odrastao. Ali, onda se dogodi život, odlazak na studij i preseljenje u Zagreb, poslovni izazovi, zasnivanje obitelji… Biznis je nemilosrdan i zato je važno pronaći neku strast koju netko otkrije prije, netko kasnije. U mojem slučaju, ona je cijelo vrijeme čučala u meni i ja sam joj se na neki način vratio. Recimo da je ‘mali Matija’ na nju podsjetio ‘velikog Matiju’, pojašnjava naš sugovornik, član Hrvatskog planinarskog društva ‘Međimurje’ iz Čakovca.

NA SLJEME, PA NA KROV EUROPE

Prije četiri godine, tad već kao tipični Zagrepčanin, prirodi se počeo vraćati usponima na Medvednicu i Sljeme. Želja za novim izazovima polako je rasla, strast se počela rasplamsavati, a kad je svijet 2020. stao u okovima pandemije, bio je to trenutak, kaže, da se posveti sam sebi.

Mont Blanc vrh 4810m

– Planine su me uvijek fascinirale svojom pojavom. U njima se krije život, one daju 80 posto pitke vode u svijetu, bitne su za bioraznolikost, štite nas, inspiriraju nas, čuvaju nas, a ništa ne traže zauzvrat. No, zadnjih par godina mi se oslobodilo malo vremena i odlučio sam krenuti van utabane zone ugode. U ožujku 2021. godine odvažio sam se na prvi zahtjevniji i ozbiljniji planinarski pohod, na Troglav u BiH, najviši vrh Dinare. To je bio zimski uspon nakon kojeg sam krenuo dalje. Uz kraće pripreme po Biokovu i hrvatskim planinama u Gorskom kotaru, 26. lipnja odlazim na Triglav i penjem gore i dolje u jednome danu. Nakon toga su u srpnju uslijedile Alpe, vrh Monte Rosa i naposljetku u kolovozu i Mont Blanc, priča Matija svoju planinarsku progresiju.

Signalkuppe Alpe 4554m

PLANINA UČI PONIZNOSTI

Iz uspona u uspon, kaže, vidi da mu sve bolje ide, da se sve bolje osjeća na planini, a ispunjenije kad s nje siđe.

– Nakon svakog takvog izazova, tog osobnog pothvata, kući se vraćam kao bolji čovjek, a ako te planine nečemu nauče, to je zasigurno poniznost. Kao što je legendarni slovenski alpinist Nejc Zaplotnik napisao u svojoj knjizi ‘Put’: ‘Tko traži cilj, ostat će prazan kad ga dosegne, tko nađe put, cilj će uvijek nositi u sebi.’ I doista, put je najljepši dio, ljudi koje srećete putem, novi krajevi koje upoznajete, a najviše zapravo samog sebe, spoznajete koliko ste jaki i koliko ste slabi. Jaki u smislu da se možete uspeti na takve grdosije, a slabi jer vas one u sekundi mogu pomesti, kao da vas nikad nije bilo, kaže Matija.

Nevidljiva nit koju nijedan planinar ni alpinist u teškim i izazovnim trenucima ne smije izgubiti je, dodaje, obitelj i spoznaja da te uvijek netko čeka doma, a Matiji su u mislima uvijek njegova supruga Neda, koju je upoznao tijekom studentske razmjene u New Yorku, te trogodišnja kćerkica Laura i osmogodišnji sin Rafael, koji je s tatom već krenuo u prve planinarske pohode.

Stipe Božić i Matija Krznar na Velebitu (Baške Oštarije), na Highlander stazi 26.09.2021.

STRAST JE NASLJEDNA

Za kraj, istaknimo još jednu zanimljivost – da (planinarska) krv nije voda, dokazuje i Matijina povezanost s fra Ivanom Krznarom, pokojnim svećenikom rođenim 1919. godine u Domašincu, koji je, između ostaloga, bio je poznat i kao veliki zaljubljenik u planinarstvo – samo na Triglav se, prema podacima koje je Matija prikupio, popeo 29 puta, a ispenjao je i Grossglockner, do jedne razine Matterhorn te Monte Rosu. Fra Ivan bio je Matijin prastric, brat njegova djeda, a po njemu je dobio i ime, jer se zvao Matija prije nego je preuzeo svećeničko ime Ivan.

Od njega, izgledno je, vuče i svoju umjetničku crtu – fra Ivan bio je kipar i slikar, poznati graditelj jaslica, a Matija se danas počeo baviti fotografijom, nadahnut neopisivim prizorima koje susreće na planinama, što putem, što na samim vrhovima.