Prosječna starost hrvatskih muškaraca je 42 godine, a očekivano trajanje života muškaraca lani je iznosilo tek 74,7 godina (žena 81 godinu)
Muškarci u Hrvatskoj u prosjeku se žene u dobi od 31 godinu, iz
roditeljskog doma sele se tek sa 34 godine, u inozemstvo se
iseljavaju najčešće u dobi od 36 godina. Daleko više poslovno
putuju nego žene, ali i kraće žive jer im je očekivano trajanje
života ispod 75 godina!
U povodu Međunarodnog dana muškaraca koji se obilježava 19.
studenog, što je slabo poznato u javnosti, Državni zavod za
statistiku objavio je danas podatke o ključnim životnim etapama
muškaraca u Hrvatskoj.
Više ih se rađa, a manje ih u zemlji
Cilj obilježavanja Međunarodnog dana muškaraca je fokusiranje na
zdravlje muškaraca, promicanje rodne ravnopravnosti i isticanje
pozitivnih muških uloga koji se posljednjih godina promiče
pokretom Movember, koji različitim promocijskim aktivnostima
potiče muškarce na brigu o vlastitom zdravlju.
U Hrvatskoj se rađa više dječaka nego djevojčica te je lani od
ukupno rođene 35.845 djece 51,3% bilo dječaka kojima su roditelji
najčešće davali ime Luka. Među pet najpopularnijih imena za
dječake 2020. bili su i David, Jakov, Ivan i Petar. Iako se muške
djece više rađa, čine tek 48,6% ukupnog stanovništva Hrvatske i
zato što kraće žive i više iseljavaju od žena.
Prosječna starost hrvatskih muškaraca je 42 godine, a očekivano
trajanje života muškaraca lani je iznosilo tek 74,7 godina (žena
81 godinu). Iako je u osnovnim školama lani bilo više dječaka
(51,2%) od djevojčica sukladno podacima o većem broju rođenih
dječaka, s višim stupnjem obrazovanja njihov udio opada. Tako su
učenici na početku prošle školske godine činili 49,9% svih
učenika srednjih škola, a udio muškaraca na stručnim i
sveučilišnim studijima još je niži. Studenti su činili 42,7%
upisanih u akademskoj godini 2020./2021. Čini se da muškarci
proporcionalno godinama života i u usporedbi s brojem žena čine
malobrojniju skupinu u obrazovnim institucijama.
Stopa zaposlenosti muškaraca u Hrvatskoj lani je iznosila 75,6%.
Iako mladi u Hrvatskoj općenito prednjače u EU po kasnom
osamostaljivanju od roditelja, muškarci zaostaju gotovo tri
godine za osamostaljivanjem u odnosu ne žene jer se iz
roditeljskog doma u prosjeku sele s tek 34 godine, dok žene
kućanstvo napuštaju s 30,9 godina. Muškarci, što je i očekivano,
kasnije ulaze u brak, u prosjeku s 31,6 godina, dok su se žene
lani udavale u prosjeku s 29,1 godinom. Stopa zaposlenosti
muškaraca koji imaju djecu znatno je veća nego onih bez djece.
Muškarci od 25 do 54 godine koji su živjeli s djecom u 2020.
imali su stopu zaposlenosti od 89%, dok su muškarci bez djece
imali stopu zaposlenosti od 74,2%.
Veliki segment svačijeg života zasigurno je posao na koji u
prosjeku otpada tridesetak godina životnog vijeka. No, neka
zanimanja i dalje su pretežito muška jer najveći udio zaposlenih
muškaraca je u djelatnostima poput građevinarstva (90,0%),
rudarstva (87,5%), zatim opskrbe vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
(78,8%).
U inozemstvo idu s 36 godina
Muškarci puno više poslovno putuju od žena. Kako u lanjskoj
pandemijskoj godini poslovna putovanja nisu bila učestala kao
inače, DZS je iznio podatke za 2019. u kojoj je ostvareno 837
tisuća poslovnih višednevnih putovanja, a muškarci su ostvarili
čak 70,0% takvih putovanja. Pritom su u prosjeku ostvarili 4,5
noćenja po putovanju. I kod jednodnevnih poslovnih putovanja
muškarci su u debeloj prednosti jer su ostvarili 595 tisuća
poslovnih jednodnevnih putovanja, odnosno 70,0% svih poslovnih
jednodnevnih putovanja.
Uglavnom su poslovno putovali po Hrvatskoj u 80% slučajeva, dok
se 20% putovanja odnosilo na inozemstvo. I u iseljavanju
prednjače muškarci jer su lani činili 64,4% svih odseljenih izvan
granica Hrvatske. Muškarci se najčešće iseljavaju u tridesetima,
u prosjeku u dobi od 36,2 godine.