Mjesec hrvatske knjige u Knjižnici 'Nikola Zrinski' Čakovec
OTVORENJE IZLOŽBE (18.10.2021. u 18 sati, Opći
odjel)
Otvorenje izložbe “161 godina željeznice kroz Međimurje” koje će
se održati 18. listopada 2021.g. u 18 sati na Općem odjelu
Knjižnice “Nikola Zrinski” Čakovec.
Pruga je u Međimurje ušla davne 1860. g. i bila je prva
željeznička pruga u Hrvatskoj. Izložba je podsjetnik na
nostalgična vremena kad je vlak bio važno prometno sredstvo
putnika i roba, kad su putnički vagoni bili prepuni
putnika.
Izložba je postavljena u sklopu Mjeseca hrvatske knjige kao
podsjetnik na 161. obljetnicu otvaranja željezničke pruge
Nagykanisza-Kotoriba-Čakovec-Ptuj-Pragersko, te povodom “Godine
željeznice u Europi”.
Autori izložbe Borivoj Radojčić i Sandra Mikac-Ciglar.
Izložba je napravljena u suradnji Zavičajne zbirke “Insulana” s
Udrugom za očuvanje kulturne baštine “Međimurska gruda” Dunjkovec
i njihove povijesne zbirke “Štrekari”, Željezničke stanice
Čakovec i kolekcionara Daniela Ciglarića.
Izložba se može razgledati u radno vrijeme Knjižnice do 15.
studenog.
Foto: Zavičajna zbirka “Insulana”
Glazbeno predavanje “Štreka – metalna kralježnica
Međimurja” (19.10.2021. u 18 sati, Multimedijalna
dvorana)
Kakav je utjecaj na Međimurje i život Međimuraca imala
željeznica? Jeste li znali da je prvo mjesto kojim je prošao vlak
u Hrvatskoj upravo u Međimurju, točnije, u Kotoribi?
U utorak 19. listopada 2021. u 18 sati održat će se glazbeno
predavanje “Štreka – metalna kralježnica Međimurja” autorica
Janje Kovač i Lee Šprajc koje će vas na zanimljiv način uvesti u
svijet međimurske željeznice čija je pojava jedan od
najznačajnijih događaja u modernoj povijesti Međimurja.
“Štreka – metalna kralježnica Međimurja” glazbeno je predavanje
koje riječju i pjesmom slijedi tokove željeznice u Međimurju i u
kronološkoj perspektivi propituje njezin utjecaj na svakodnevicu
Međimuraca.
1860. godine Kotoriba postaje prvo mjesto u današnjoj Hrvatskoj
kojim je prošao vlak. Pojava željeznice jedan je od
najznačajnijih događaja u modernoj povijesti Međimurja. Kroz
nedirnuta polja, šume i vodene površine protegle su se metalne
tračnice po kojima je parna lokomotiva vukla vagone dotad
neviđenom brzinom.
Gotovo stopostotno poljoprivredno stanovništvo Međimurja počelo
se zapošljavati na gradnji i održavanju pruga. Željeznički
prijevoz ubrzao je protok robe i ljudi te omogućio razvoj
naseljima uz prugu. U međimurski govor ulaze mnoge nove riječi
(vlak, pruga, kolodvor, šina, štreka, vahta).
No željeznica je sa sobom donijela i neke probleme. Prije svega,
ljudi su se bojali željeznice. Prolazila je njihovim poljima koja
su zbog toga bila otkupljivana ili u gorem slučaju oduzimana.
Utjecala je na pojavu ekonomske nejednakosti, a ne zaboravimo ni
da je upravo vlak bio prijevozno sredstvo koji je mnoge Međimurce
odveo na daleka ratišta s kojih se nikad nisu vratili.
Na izuzetan značaj prolaska željeznice kroz Međimurje podsjećaju
nas i brojne međimurske popevke, od kojih je svakako najpoznatija
“V Kotoribi cug mašina fučnula”.
I 161 godinu poslije “cug mašina” putuje Međimurjem na istoj
trasi kao i 1860. godine. Međutim, danas ona daleko zaostaje za
cestovnim prometom.
Autorice predavanja, etnologinje, Janja Kovač i Lea Šprajc će
ovom prilikom pokazati kako naizgled običnu temu pretvoriti u
glazbeno putovanje metalnom kralježnicom Međimurja kroz povijest
Međimurja, svakodnevicu Međimuraca i međimursku popevku od 1860.
godine pa sve do danas.
O autoricama
Janja Kovač završila je studij Etnologije i kulturne
antropologije i Južnoslavenskih jezika i književnosti na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Usavršavala se u Sloveniji,
Srbiji i Njemačkoj. Bavi se proučavanjem usmene književnosti,
simbolikom i folkloristikom. Radi kao kustos etnografskih zbirki
Muzeja Međimurja Čakovec.
Lea Šprajc studentica je Etnologije i kulturne antropologije i
Kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izvodi vlastite
obrade međimurskih tradicijskih pjesama, kao i autorske skladbe
inspirirane međimurskom popevkom. Izuzev glazbe, propituje i
druge oblike tradicijske umjetnosti.
”Ve – iz pera znatiželjnih umova” njihov je zajednički projekt,
osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih
tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja.