Običaji danas i nekad razlikuju se u svim sferama života, no
suživot s bakama i djedovima često nas podsjeća na nekadašnja
vjerovanja te pravila ponašanja u određenim situacijama. Jednom
prilikom sam posjetila svoju baku Tereziju koju
sam zatekla kako sjedi za stolom i uzdiše. Upitala sam ju kaj
joj je, a ona je bez razmišljanja odgovorila – ah dete
trudna sem ti. Reakcija je bila, malo je reći, začuđujuća
kada sam pomislila da je moja skoro sedamdesetogodišnja baka u
blaženom stanju.
No, kako međimurske riječi imaju više značenja, suspregnula sam
daljnja promišljanja i pitala ju – kaj si?, a ona mi je
rekla – pak trudna, umorna, am znaš da se to tak pri
nam veli. Onaj prvi osjećaj se odjednom mijenjao te me
znatiželja odvela u istraživanje višestrukih značenja riječi
trudna.
U hrvatskom standardnom jeziku, riječ trudna
znači ona koja nosi dijete, koja je u drugom stanju, a korijene
vuče iz praslavenske te staroslavenske riječi trudъ. Trudne su
žene, ali i muškarci koje snađe umor nakon fizičkog rada pa se
nemojte zbuniti ako u Međimurju čujete i starije muškarce koji
govore da su trudni. Regionalno se u Međimurju za trudnu ženu
govori i noseća.
Riječ noseća također je praslavenskog porijekla nastala od
glagola nesti, a noseća žena je izvrstan izraz jer nam daje na
znanje da žena nosi dijete. Iako prikladan i upotrebljiv u
današnje vrijeme već je polako potisnut iz uporabe.
Uz međimurski pridjev noseća možemo spomenuti i slovensku imenicu
nosečnica (trudnica) pa slijedi zaključak da nas Međimurce sa
susjedima spaja i jezik, a ne samo socijalni odnosi.