Cilj razvijanja svjesnosti o tijelu je odvojiti se od osobne kritike i razviti bolje opažanje, razumijevanje svog tijela...
Tijelo nam stalno govori, čujemo li ga? Svjesnost o tijelu je
sposobnost uočavanja osjećaja unutar tijela.
Čovjek koji ima razvijenu svjesnost o tijelu jede samo kada je
doista gladan, zaustavlja uzimanje hrane kad želudac i probavni
organi kažu da je dosta. Tijelo nam signalizira jesmo li umorni i
trebamo li se odmoriti, trebamo li usporiti i uzeti slobodno
vrijeme za regeneraciju.
U današnje vrijeme svi jurimo i rijetko slušamo suptilne znakove
i tihi govor našeg tijela. Nažalost, velika većina tek krene
obraćati pažnju na svoje tijelo kad ono vrišti od iznemoglosti i
kad se razvije neka od bolesti.
Želimo li uživati u ovom svijetu i njegovati dobar odnos sa sobom
i svojom okolinom vrijeme je da uronimo u tišinu i saslušamo tihi
glas svog tijela.
Vratimo se na trenutak u dane svog ranog djetinjstva. Djeca su
povezana sa svojim tijelima i doživljavaju ih s radošću.
Odrastanjem i nametanjem ideala ljepote gubimo svijest o
vlastitom tijelu i počinjemo slijediti nedostižne norme koje nam
nameće okolina. Zaboravljamo slušati tihi glas koji nam šapuće,
zaboravljamo voljeti i slušati sebe.
Mnogi ljudi žive život isključivo u glavi, bez stvarnog doticaja
s tijelom i ovim trenutkom u kojem se nalazimo. Najviše vremena u
danu provodimo svjesni samo onog što drugi ljudi očekuju od nas,
bez da samo svjesni sebe i govora svog tijela. Sreća je što
svojom odlukom možemo ponovno postati djeca i razviti svjesnost o
svom tijelu.
Nužno je da uočimo razliku između vanjske i unutarnje svijesti.
Vanjska svijest uključuje sve one stimulacije i
senzacije koje primamo kroz osjetila iz vanjskog svijeta. S druge
strane unutarnja svijest, svijest našeg tijela,
je svaki fizički osjećaj, ugoda ili pak nelagoda i emocija
u našem tijelu. Dodir s unutarnjim svijetom smo izgubili jer
previše pažnje posvećujemo izvanjskim stimulacija, a premalo
unutarnjim zbivanjima.
Svjesnost o tijelu nam pomaže uočiti suptilne promijene unutar
nas samih. Kako postajemo svjesniji svog tijela i njegovih
senzacija lakše ćemo uočiti stres, strah, napetost ili pak
tjeskobu.
Tijelo nam puno ranije signalizira prisutnost stresa i napetosti
nego naš um. Naprezanje mišića, bolovi pa i promjena u probavi
nam jasnu daju do znanja kad smo pod stresom.
Naše tijelo je savršeni stroj prirode koji možemo iskoristiti na
najbolji mogući način ako smo s njim povezani s ljubavlju i
poštovanjem. Ljudsko tijelo ima ugrađene nepogrešive
signale koji nam govore kad smo gladni, kad moramo jesti, kad smo
umorni i moramo odmoriti.
Bez istinske svjesnosti o svom tijelu mi te signale često
zanemarujemo i oglušujemo se na govor tijela. Zanemarivanjem
osnovnih potreba za odmorom, hranom i probavom veoma negativno
utječemo na fizičko i mentalno zdravlje.
Razvijanjem svijesti o tijelu možemo bolje odgovoriti na vlastite
potrebe. Svjesnost o tijelu nam daj uvid u naše emocionalno
stanje. Većina emocija se osjeća u tijelu, kad smo nervozni
možemo to osjetiti u trbuhu, kad smo ljuti možemo se zacrveniti i
osjetiti kako nam srce brže kuca.
Fizički osjećaje možemo osjetiti mnogo ranije nego što ih
zamijetimo našim umom. Poboljšanjem tjelesne svijesti postaje nam
lakše prepoznati i razumjeti emocije na temelju finih i sitnih
promjena unutar tijela.
Razvijanje svjesnosti o tijelu
Svi mogu postati svjesni svog tijela. U nastavku vam donosim
nekoliko vježbi kojima možete povećati svijest i razumijevanje
svog tijela te njegove reakcije.
Svjesnost o tijelu je ne-osuđujuće prihvaćanje onoga što
jest. Zvuči li ova rečenica malo apstraktno? Pokušat ću ju
objasniti na nekoliko jednostavnih primjera.
Pronađite nekoliko minuta u danu te se udobno smjestite.
Razvijanje unutarnje svijesti započnite s umjeravanjem pažnje na
vanjski svijet. U potpunosti postanite svjesni onoga što
primjećujete osjetilima.
Usredotočiti se možete uz pomoć riječi ‘Svjestan sam’, npr.
‘Svjestan sam boje tepiha’, ‘Svjestan sam mirisa kuhinje’,
‘Svjestan sam zvukova oko sebe’ itd. Pokušajte biti svjesni u
potpunosti, bez prosuđivanja i dodavanja emocija bilo kojem od
ovih vanjskih zapažanja. Pustite ih neka budu kakve jesu.
Nakon što osvijestite što se događa oko vas lagano svoju pažnju
preusmjerite na svoje tijelo i fizičke senzacije. Ponovno se
možete poslužiti riječima ‘Svjestan sam..’, npr ‘Svjestan sam da
mi je ugodno’, ‘Svjestan sam da mi je toplo’, ‘Svjestan sam da
moj želudac i probava ispuštaju zvukove’. Lagano se
prebacite u stanje između unutarnje i vanjske svjesnosti, a to bi
moglo biti npr. ‘Svjestan sam svjetlosti koja ulazi kroz prozor
do mog tijela’. Ovu vježbu možete izvoditi bilo kad tijekom dana,
potrebno vam je samo par minuta slobodnog vremena, a svakako će
vam pomoći odvojiti i uvažiti razliku između unutarnjeg i
vanjskog svijeta.
Još jedna vježba koja će vas u potpunosti povezati s tijelom je
takozvano skeniranje tijela. Preporučujem vam da ovu vježbu
radite kad imate malo više vremena. Lagano zatvorite oči i
promatrajte svoje tijelo. Usmjerite pažnju na disanje i dišite
duboko trbušno. Krenite od nožnih prstiju te ih promatrajte bez
prosuđivanje, postupno se lagano krećite prema gore s pitanjem
‘Gdje se nalazi napetost?’. Kad otkrijete napetost unutar svog
tijela ili bilo koju drugu senzaciju, bez prosuđivanja ,se malo
duže zadržite na tom mjestu i duboko dišite. Budite svjesni svih
senzacija, ali se nemojte truditi bilo što mijenjati.
Razvijanje svjesnosti uključuje pasivno promatranje tijela i svih
njegovih radnji bez dodavanja osobnih pridjeva poput ‘dobro’,
‘loše’, ‘ružno’, ‘privlačno’, ‘neprivlačno’.
Budite kao istraživač, kao nepristrani znanstvenik koji otkriva
nešto novo. Ako se uhvatite u zavrzlamu vlasatih misli ili
prosuđivanja pokušajte obratiti pažnju na disanje i otpustite
prosuđivanje.
Cilj razvijanja svjesnosti o tijelu je odvojiti se od osobne
kritike i razviti bolje opažanje, razumijevanje svog tijela kako
bi ga s lakoćom u potpunosti prihvatili onakvog kakvo
jest. Možda se čini čudnim, ali upravo taj čin razvoja
samosvijesti i prihvaćanja sebe bez osuđivanja će vam pomoći
postati najbolja verzija sebe.