'Bitno je pratiti trendove kroz dulje periode, a kada konkretno govorimo o praćenju učinka mjera, to nikako ne može biti manje od tri tjedna'...
Jutarnji list pitao je Nacionalni stožer civilne zaštite o
svim nelogičnostima novih mjera. Evo što su im odgovorili.
Kada bi mjere mogle dati rezultate? Koje bi brojke Stožer
smatrao uspjehom?
– Pokazatelji vezani uz praćenje epidemije u određenoj su mjeri
nepredvidivi te ih kao takve moramo i promatrati. Jednako tako,
pri praćenju učinka mjera nije predviđeno, a često niti moguće
postaviti jednu strogu graničnu vrijednost bilo kojeg
pokazatelja, prema kojemu bismo mogli sa sigurnošću reći da je
određena provedena aktivnost uspješna ili neuspješna.
Bitno je pratiti trendove kroz dulje periode, a kada konkretno
govorimo o praćenju učinka mjera, to nikako ne može biti manje od
tri tjedna za početak praćenja, odnosno i do više od jednog
mjeseca kako bismo se uvjerili da se zaista radi o trendu
promjene pokazatelja koji govori u prilog poboljšanju
epidemiološke situacije.
Zatvorene su teretane i druga mjesta za vježbanje te
obustavljeni treninzi za sve koji nisu profesionalni sportaši. Tu
su uključena i djeca, koja istovremeno mogu ići u školu. Zašto
ste se odlučili za takvu mjeru?
– Nije problem u prijenosu zaraze u teretanama, na bazenima ili u
sportskim dvoranama, već je problem u grupnim treninzima u svim
sportovima. Ovaj čas, dok su na snazi nove mjere, cilj je
smanjiti kontakte u raznim okolnostima svakodnevnog života, što
uključuje treninge u svim grupnim sportovima, jer pružaju
mogućnost da se na istom mjestu okupljaju djeca i mladi, ali i
radno aktivni sportaši rekreativci iz raznih mjesta, dijelova
grada i slično i provode vrijeme u bliskom kontaktu prije ili
nakon treninga.
Kako je nemoguće organizirati grupne treninge i sva prateća
događanja u svakom klubu uz poštivanje epidemioloških mjera, a
nailazi se na situacije gdje se prije i poslije treninga sportaši
druže, tako je privremeno obustavljeno skupno treniranje da se
smanji broj ostvarenih kontakata u populaciji.
Koliki se udio oboljelih zarazio u kafićima, koji su u
potpunosti zatvoreni?
– U uvjetima lokalne transmisije kakva je trenutno u Hrvatskoj i
Europi, nije moguće, a naročito u slučaju kafića, točno
identificirati izvor zaraze. No, poanta zatvaranja kafića i nije
zato što su kafići identificirani kao ‘žarišta’ kao što su to
bila neka okupljanja ili drugi ugostiteljski objekti, već kako bi
se ograničio kontakt osoba, naročito na mjestima gdje je više
skupina koje se međusobno ne poznaju, odnosno dolaze iz
različitih područja u koja povratkom mogu širiti zarazu.
Cijeli tekst pročitajte
ovdje.