Njemačka ima određenu minimalnu satnicu. Početkom ove godine došlo je do povećanja minimalne plaće po satu rada s 9,19 na 9,35 eura po satu rada.
Pekar u Hamburgu radi za 3500 eura mjesečno, konobar u Frankfurtu
za 1900, keramičar u Münchenu za 3000, tesar u Hannoveru za 3100,
blagajnik u trgovini u Stuttgartu za 2200… Iz perspektive
hrvatskih radnika, ovo zvuči kao plaće iz snova – vratili bi se
krediti, počela nadograđivati kuća, kupio bi se bolji automobil,
na moru bi se ljeti ostajalo dva tjedna, a ne pet dana, a
prolistali bi se i prospekti poznatih skijališta. Njemački su
mediji ovih dana objavili popis prosječnih plaća po zanimanjima
za 2019. godinu.
Za nekoliko desetaka zanimanja Savezni zavod za zapošljavanje
iznio je srednje bruto plaće koje, treba to odmah razjasniti, a
onda dijelom i raspršiti snove, radnik ne dobije “na ruke” u tom
iznosu jer se prvo mora namiriti država preko poreza i doprinosa.
Plaća se i porez Crkvi. Visina poreza koji se odbija od plaće
ovisi pak o poreznoj klasi zaposlenika, a u računici ulogu igra i
to je li radnik u braku ili je samac, je li samohrani roditelj,
koliko ima djece i drugi podaci. Nijemci imaju šest poreznih
klasa. Treća se, na primjer, preporučuje supružnicima čiji
partner nema primanja ili su njegova mnogo manja, dok se četvrta
preporučuje bračnim parovima koji zarađuju otprilike jednaku
plaću. Što je veća plaća, veća je i razlika kod promjene poreznih
klasa.
Kolektivni ugovori
Na primjer, ako Josef i Maria, koji nisu u braku, rade, i njezina
je bruto plaća 1600 eura, dobit će neto 1150 eura mjesečno, dok
će on, ako ima ugovorenu bruto plaću od 3200 eura, dobiti nešto
više od 2000 eura neto. Za djecu se dobivaju dodatni iznosi.
Deutsche Welle je svojedobno izračunao da će radniku koji je u
braku i ima dvoje djece i prosječnu njemačku plaću od 2948 eura
mjesečno, na kraju na račun sjesti 2209 eura, a samcu 1944 eura.
Na neto plaću u Njemačkoj utječe više faktora, od porezne klase
do broja djece, crkvenog poreza i osiguranja. Ako netko ima bruto
plaću od 3000 eura, neto plaća u prvoj poreznoj klasi bit će mu
1938 eura, drugoj 1991, trećoj 2226, četvrtoj 1938, petoj 1575, a
šestoj 1533 eura.
Usporediti prosječne plaće koje radnik za isti posao dobije u
Njemačkoj i Hrvatskoj gotovo je nemoguća misija jer u Hrvatskoj
takvih izračuna nema. U Njemačkoj su plaće određene kolektivnim
ugovorima, no i tamo ima razlika, pa je tako izračunato da su
plaće u istočnoj Njemačkoj često znatno niže nego u zapadnom
dijelu zemlje. Osim o djelatnosti, plaće ovise i o veličini
tvrtke za koju se radi, stupnju obrazovanja i odgovornosti samog
posla.
Rastezljiv privatni sektor
Njemačka ima određenu minimalnu satnicu. Početkom ove godine
došlo je do povećanja minimalne plaće po satu rada s 9,19 na 9,35
eura po satu rada. Minimalna stanica uvedena je 2015. godine i
startala je s 8,50 eura. Od tada stalno raste, a do sredine 2022.
godine trebala bi, prema procjenama, iznositi 10,45 eura.
U Hrvatskoj je minimalna plaća trenutno 3250 kuna (4062 kune
bruto). I dok se u javnom sektoru plaće određuju prema nekim
pravilima, pa se zna koliko zarađuju poreznici, policajci,
referenti ili medicinske sestre, u privatnom sektoru puno toga
ovisi o dogovoru između poslodavca i radnika. Zidar u jednoj
tvrtki može zarađivati 4000 kuna, a u drugoj 8000 neto. Zavarivač
kod jednog gazde može raditi za 5000 kuna, a kod drugog za
10.000. Visina plaće u Hrvatskoj u privatnom sektoru rastezljiv
je pojam. U Njemačkoj je, u usporedbi s Hrvatskom, prosječna
bruto plaća dva i pol puta veća.
Prosječna mjesečna bruto plaća u Njemačkoj je 2018. godine,
naime, iznosila oko 2950 eura, a prosječna neto plaća nakon
oporezivanja 1945 eura, dakle 33 posto manje. Iste te godine,
prosječna neto plaća u Hrvatskoj je bila 6242 kune, a u bruto
iznosu 8448 kuna. Državni zavod za statistiku objavio je sredinom
ove godine podatke o plaćama prema stručnoj spremi. Zaposleni s
visokom stručnom spremom, prema podacima za 2018., zarađuju 43
posto više od državnog prosjeka, oni s višom 12 posto, a
visokokvalificirani radnici 4,7 posto više od prosječne plaće. S
fakultetskom diplomom, pokazalo se, može se zaraditi 60 posto
više nego sa srednjoškolskom svjedodžbom.