Zaposlenima koji mjesečno zarađuju oko 8000 kuna bruto plaća bi trebala porasti 100 kuna. Radnicima čija je bruto plaća 5000 kuna neće donijeti nikakvu povišicu, dok bi ministarske i plaće saborskih zastupnika trebale porasti 800 kuna.
Budući da se ukidanje mjera ograničenja kretanja odvija sporije
nego što se očekivalo prema proljetnoj prognozi, posljedice za
gospodarsku aktivnost u 2020. bit će veće od očekivanih pa je
Europska komisija u svojim ljetnim prognozama objavila da očekuje
oštriji pad u odnosu na ranija predviđanja, i to za gotovo 9
posto u europodručju te oko osam posto na razini EU. Hrvatska je
među četiri zemlje s očekivanim padom BDP-a u ovoj godini od
blizu 11 posto. Italija, Španjolska, Hrvatska i Francuska mogu
očekivati pad gospodarstva od 10,6 do 11,2 posto.
Male plaće bez povišice
Brzi oporavak u obliku slova V, kako se ranije mislilo da će
nakon oštrog pada uslijediti brzi uzlet, ne očekuje ni ministar
financija Zdravko Marić, koji je jučer izjavio
da bi se potpuni oporavak mogao preliti na 2022. godinu. Nova će
Vlada, kaže Marić, odmah krenuti s dodatnim poreznim
rasterećenjima, prije svega smanjenjem poreza na dobit i poreza
na dohodak. Plaće se oporezuju s dvije stope, a izborni program
HDZ-a predvidio je smanjivanje stopa poreza na dohodak s 36 na 30
posto i s 24 na 20 posto. Marić kaže da smanjenje stopa neće
vezati uz početak iduće godine, već će s njime ići odmah te će se
učinak tog poteza osjetiti na prvim plaćama nakon što Sabor
prihvati zakonske promjene.
Zaposlenima koji mjesečno zarađuju oko 8000 kuna bruto, odnosno
5700 neto, plaća bi trebala porasti 100 kuna, a ljudima čija je
mjesečna bruto plaća oko 15.000 kuna neto bi porastao oko 300
kuna, s 9700 na 10.000 kuna neto. Radnicima čija je bruto plaća
5000 kuna smanjenje tih poreznih stopa neće donijeti nikakvu
povišicu jer oni ni sad ne plaćaju porez na dohodak. Ministarske
i plaće saborskih zastupnika spomenutim smanjenjem poreznih stopa
trebale bi porasti 800 kuna. U lipnju je, kaže ministar
financija, pad iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na lipanj
prošle godine bio oko 16,5 posto.
Naplata PDV-a se popravlja, ali od početka godine porezni prihodi
pali su ukupno između 13 i 15 posto. Objašnjavajući zašto je
Komisija danas pesimističnija nego što je bila na proljeće,
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik
Europske komisije za gospodarstvo, kaže da su gospodarske
posljedice ograničenja kretanja teže od očekivanja.
Osvrćući se na stanje u Hrvatskoj, Komisija navodi da je uoči
epidemije gospodarstvo bilo u boljem položaju nego na početku
svjetske financijske krize 2008. Međutim, BDP je u prvom
tromjesečju pao 1,2% u odnosu na prethodno razdoblje zbog niže
domaće i vanjske potražnje te se očekuje da će pad BDP-a u drugom
tromjesečju biti još izraženiji. – Tekući i novi projekti koji se
financiraju iz fondova EU i mjere potpore likvidnosti za poduzeća
trebali bi olakšati oporavak ulaganja. Očekuje se da će hrvatski
turistički sektor, koji čini većinu izvoza usluga, ostati slab
tijekom 2020. i da će se postupno oporavljati tek u 2021. zbog
poremećaja u međunarodnim putovanjima. Općenito se očekuje
sporiji oporavak izvoza, među ostalim i zbog pogoršanja globalnih
izgleda te nesigurnosti u području globalne trgovine, navela je
Komisija u ljetnim prognozama.
Drugi val nije uračunat
Gleda li se opća slika na razini EU, prvi podaci za svibanj i
lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda za nama.
Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini
godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama
članicama. Najmanji pad očekuje Poljsku – oko 4 posto,
skandinavske ekonomije izgubit će oko 5 posto, Njemačka oko 6, a
Slovenija oko 7 posto. – Opseg i trajanje pandemije te eventualno
potrebnih budućih mjera ograničenja kretanja u osnovi su
nepoznati. U prognozi se pretpostavlja da će se ublažavanje mjera
ograničenja kretanja nastaviti i da neće biti “drugog vala”
infekcija. Znatan je rizik da bi negativne posljedice za tržište
rada mogle biti dugoročnije nego što se očekivalo te da bi se
teškoće s likvidnošću mnogih poduzeća mogle pretvoriti u probleme
sa solventnošću.
