OTVARANJE AUSTRIJSKOG TRŽIŠTA

ZORAN ANDROČEC ‘Bilo bi poželjno da Hrvatska ne čeka da joj se cijeli sjever isprazni’

Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja INGRA-DET nedavno je javno komentirao stanje na tržištu rada EU

Gospodarsko-interesno udruženje INGRA-DET okuplja 40 velikih
domaćih industrijskih tvrtki s ciljem provođenja investicijskih
projekata i usluga u inozemstvu, dosad ponajviše u Njemačkoj.

Hrvatski radnici koje angažiraju odlaze na privremeni rad pa se
nakon završetka projekta vraćaju kući, sa zarađenim novcem i
novim iskustvom. O stanju na tržištu rada EU
Poslovni.hr
razgovarao je sa Zoranom
Andročecom,
direktorom ovog udruženja.

Koji su ciljevi INGRA-DET-a i u kojim sve sektorima
djelujete?

To je najstarije i najveće hrvatsko poslovno udruženje, u kojem
industrijska poduzeća dobrovoljno optimiraju svoje troškove
objedinjavajući zajedničke funkcije, a istovremeno radi veličine
dobivaju prednosti u nastupu na tržištu. Iako djelujemo unutar
cijele EU, najveći fokus je na Njemačkoj, s velikim poslovima u
brodogradnji (Tehnomont Brodogradilište Pula), industrijskim
postrojenjima (Fuel Boss, SDMS, Inoxmont-VS, SDK), pametnim
fasadama i instalacijama (Econ, Elting, Oprema-Pit). Od ukupnog
građevinskog sektora gdje smo imali Tehniku i Viadukt, ostala je
samo izvrsna Izgradnja iz Domašinca. Naših 2000 stručnih radnika,
inženjera i poslovođa samo u Njemačkoj ostvari promet od 100
milijuna eura godišnje, bez materijala, na najsloženijim
industrijskim zadacima. Radnicima ostaje osnovno hrvatsko
socijalno osiguranje te u svakoj zemlji rada radimo skoro kao
njihovo poduzeće, s istim radnim pravima i standardima, ali s
većim neto plaćama nego kod naših poslodavaca. 

Kako će promjene u EU regulativi utjecati na dolazak
hrvatskih radnika izaslanih u Njemačku?

Ako će trebati isključiti rizike istovremene primjene propisa
više zemalja na radne odnose, naši pravnici kažu da bismo
najlakše isključili neke potencijalno opasne elemente hrvatskog
radnog prava te u svakoj zemlji rada imali samo njeno radno
pravo, u onom opsegu koji je propisan za izaslane radnike.

Početkom srpnja 2020. Austrija se potpuno otvara za rad
hrvatskih građana. Hoće li ta činjenica isprazniti od radna snage
sjever Hrvatske? 

Bilo bi poželjno da Hrvatska ne čeka da joj se cijeli sjever
isprazni, a još je poželjnije da se ukine štetna primjena
propisa, kojima se i dosad tjeralo ljude da presele adresu u
druge države. O tome treba razmišljati sad, a ne za pola
godine. 

Iako otvaranje austrijskog tržišta možda zvuči savršeno i
neki imaju dojam da će ih na granici dočekati med i mlijeko, to
je zapravo kao ‘blind date’ na Tinderu. U reklami je sve
savršeno, ali pitanje je kako će proći taj
dejt? 

Primjerice, bude li Hrvatska inzistirala na naknadnom
oporezivanju rada u Austriji, stanovništvo sjeverne Hrvatske će
se jednostavno nakon 1. srpnja 2020. prijaviti s one strane
granice, a njihove kuće postat će im vikendice… Kako se to
nadovezuje na našu polustoljetnu krizu ruralnih područja, imat
ćemo elementarnu ugrozu praznih graničnih područja. Kako naš
socijalni, zdravstveni i školski sistemi, pa i pravni, ne mogu
konkurirati pametnim i uređenim zemljama, odlazak u blisko i
uređeno inozemstvo je neminovan za jedan broj ljudi koji nemaju
imovinu, gospodarstva, obrte i pogone u samoj Hrvatskoj.

Kakvo rješenje nudite?

S austrijskim i hrvatskim fiskalnim i kontrolnim organima treba
surađivati s jedne strane na jednakom tretmanu svih hrvatskih
radnika, odnosno na oporezivanju od prvog dana rada na mjestu
rada s regulacijom poreznog statusa. S druge strane bi trebalo
jednostrano odustati od naknadnog oporezivanja dohotka, a kasnije
i mirovina, u Hrvatskoj. Naš je prijedlog da se inozemni dohodak
oporezuje po jedinstvenoj stopi od 15 posto, što odgovara
prosječnim poreznim stopama u EU zemljama gdje radimo i plaćamo
taj porez. Naknadno oporezivanje je bila kap koja je prelila čašu
u argumentaciji radnika da se skupa sa svojim obiteljima odjave i
isele iz Hrvatske. Pod pritiskom smo zemalja domaćina te samih
radnika i njihovih obitelji da, osim što plaćamo porez u zemlji
rada, platimo i puno socijalno osiguranje. Kao i u Njemačkoj,
namjeravamo i u Austriji radnike organizirano predvoditi i
uspostaviti poslovni sistem. Bilo da je to trgovačko društvo po
austrijskom pravu u vlasništvu hrvatske tvrtke ili mješovito
poslovno udruženje po EU pravu, bilo da su to naše nesamostalne
podružnice, mi ćemo za naše radnike imati svoju firmu, gdje će
moći biti zaposleni i osigurani u Austriji, tako da maksimalno
koriste prednosti rada i socijalnog sustava u toj zemlji. Zašto
ne bismo iskoristili povlastice i poticaje jedne bogate zemlje,
ako nas se tamo poziva? Treba se nasloniti na bogate resurse i
institucije Njemačke i Austrije, te na postojeće bogato
financiranje kroz banke potonje. Borit ćemo se da u tim zemljama
budemo podizvođači prve klase za važne industrije, te da i tamo
otvorimo mogućnost rada s materijalom te prefabrikacije ovdje u
Hrvatskoj i montaže tamo. 

Naši radnici se nadaju velikim njemačkim i austrijskim
mirovinama? 

Hrvatski radnici nisu svjesni da će mirovine koje se tek sad
počinju uplaćivati u Njemačkoj i Austriji biti minimalne i u
rangu socijalne pomoći, koja će se onda još naknadno oporezivati
u Hrvatskoj. Nažalost, prošlo je vrijeme velikih njemačkih
mirovina, a neće biti ni velikih austrijskih mirovina. Kao
poduzeća s izaslanim radnicima omogućili smo svima da se plaća u
drugi i treći stup, kako bi se alimentirao neadekvatni prvi stup,
naša legendarna ‘penzija’. Ako imamo prosječnu plaću od 2000 eura
u našem sustavu, a uz to još 250 do 500 eura se stavlja sa strane
na konto radnika, imamo financijsku osnovu za socijalnu budućnost
naših radnika, čak i ako sasvim zakaže hrvatski mirovinski
sustav. Ostaju strukturni i biološki problemi radne snage. Zasad
niti jedna zemlja istočne Europe, osim Mađarske, nije napravila
povoljni model za ostanak radne snage, niti je iznijela model
privlačenja poželjne tuđe radne snage. 

Ostatak intervjua možete pročitati na
Poslovnom dnevniku.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije