Snimaju prekoračenje brzine, nepropisno korištenje mobitela, nekorištenje pojasa, nepropisno pretjecanje i automatski očitavaju registarske oznake
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) sljedeće godine nabavit će
16 novih fiksnih kamera odnosno uređaja za nadzor brzine kretanja
vozila, 28 kućišta/ormara, 24 ručna i 18 stacionarnih uređaja za
mjerenje brzine kretanja vozila. Ove je godine hrvatska policija
postavila 59 novih fiksnih kamera za nadzor brzine kretanja
vozila te 122 kućišta/ormara u koja se postavljaju ti
uređaji.
Ove godine 50.000 prekršaja
Usto, u 2019. nabavljeno je i 76 ručnih i 32 stacionarna uređaja
za mjerenje brzine kretanja vozila, koji će, kažu u MUP-u,
također dostavljati slike na Centralni server i procesuirati ih
kroz aplikaciju OEP. MUP je još 2010. i 2015. nabavio 28
fiksnih uređaja za nadzor brzine na 62 lokacije odnosno
kućišta/ormara, pa su tako na hrvatskim cestama trenutačno
postavljeni 87 kamera za nadzor brzine i 184 kućišta u kojima će
se izmjenjivati kamere, a kad sljedeće godine stigne 16 novih
uređaja ukupno će biti postavljeno 103 fiksne kamere i 212
kućišta.
A nove kamere koje postavlja MUP, osim prekoračenja brzine, mogu
uhvatiti vozače i u drugim prekršajima kao što su nepropisno
korištenje mobitela, nekorištenje pojasa, nepropisno pretjecanje.
U policiji kažu da je riječ o dva modela uređaja od dvaju
različitih proizvođača i to GATSO t-Serija RT4
i Simicon CORDON M-2. A te superkamere mogu istodobno
mjeriti brzine 32 vozila koja se nalaze u istom kadru!
– Sustav radi kao dopplerov radar, stoga uređaji mjere istodobno
dva prometna traka u dolasku i dva prometna traka u odlasku.
Također imaju mogućnost automatskog očitavanja registarskih
oznaka vozila – objašnjavaju u MUP-u. Kažu i da su nove fiksne
kamere za nadzor brzine postavljene u svim policijskim upravama
odnosno županijama, a uglavnom evidentiraju prekoračenje brzine,
premda ih je moguće koristiti i za druge prekršaje.
Prema podacima policije, kamerama je u cestovnom prometu do 19.
rujna ove godine utvrđeno oko 50.000 prometnih prekršaja i to
uglavnom onih koji se odnose na nepropisnu odnosno nedopuštenu
brzinu. U MUP-u kažu da su zadovoljni preventivnim učinkom
postavljenih fiksnih kamera. Tako navode da je u osam mjeseci ove
godine evidentiran pad smrtno stradalih na prometnicama za 19,5
posto u odnosu na isto razdoblje u 2018.
Ove je godine, naime, od siječnja do kraja kolovoza na hrvatskim
cestama bilo 179 smrtno stradalih, a 2018. u istom razdoblju 220.
U MUP-u kažu da je pad smrtno stradalih bio posebno izražen u
kolovozu ove godine i to za 39 posto. U kolovozu ove godine tako
je bilo 27 poginulih na hrvatskim cestama, a u lanjskom osmom
mjesecu 44. U MUP-u su nam objasnili i proceduru nakon što fiksna
kamera utvrde prekršaj.
Policija obavijest o tome dostavlja vlasniku vozila od kojega se
traže podaci o vozaču koji je u trenutku počinjenja prekršaja
upravljao vozilom. Usto, napominju u MUP-u, postoji mogućnost da
prekršitelj novčanu kaznu u iznosu do 2.000 kuna plati u visini
od polovice propisanog minimuma u roku od tri dana.
Ne plati li
prekršitelj novčanu kaznu u zadanom roku te u drugim slučajevima,
na temelju dobivenih podataka o vozaču vozila u trenutku
prekršaja, izdaje se prekršajni nalog vozaču odnosno sudu se
podnosi optužni prijedlog ovisno o kvalifikacijama prekršaja.
Time se pokreće prekršajni postupak.
U MUP-u pritom ističu da će se za prekršaj novčanom kaznom u
iznosu od 5.000 do 15.000 kuna kazniti vlasnik vozila, osoba
kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako
u roku od 15 dana ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je
upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
Naplata kazni strancima
Što se tiče stranih državljana koji su uhvaćeni u prometnim
prekršajima u Hrvatskoj, u policiji kažu da su stranci dužni
plaćati novčane kazne za sve prekršaje, kao i za prekoračenje
brzine.
– Hoće li pojedina država pokretati prekršajni postupak i u
slučaju neplaćanja kazne poduzimati druge zakonom predviđene
mjere, to ovisi o njoj. Stoga ne raspolažemo podatkom o broju
stranih vozača kažnjenih na ovaj način – kažu u MUP-u.
A sve države EU dužne su, na zahtjev druge države, dostaviti
podatke o vlasniku vozila za osam prometnih prekršaja. To su:
prekoračenje ograničenja brzine, vožnja bez korištenja
sigurnosnog pojasa, prolazak kroz crveno svjetlo, vožnja pod
utjecajem alkohola, vožnja pod utjecajem droga, vožnja bez
zaštitne kacige, vožnja prometnim trakom u kojem je zabranjena
vožnja te nezakonita uporaba mobilnog telefona ili drugog
komunikacijskog uređaja u vožnji. Kazne za te prekršaje propisane
su u rasponu od 300 kuna do 20.000 kuna te do 60 dana zatvora.
U MUP-u navode i da naplata novčanih kazni osobama s
prebivalištem izvan RH uzrokuje veće troškove i složeniji je
proces jer iziskuje poduzimanje dodatnih mjera poput prijevoda. U
tom slučaju se, objašnjavaju, postupak naplate provodi u skladu s
važećim zakonskim i podzakonskim propisima kao što su Zakon o
sigurnosti prometa na cestama, Prekršajni zakon, pravilnici…
Tako prema Pravilniku o vrsti i načinu dostave podataka državama
članicama Europske unije, u svrhu istraživanja prometnih
prekršaja, policija utvrđuje tko je vlasnik vozila, a potom mu se
na adresu šalje obavijest o počinjenom prekršaju s mogućnošću
plaćanja novčane kazne ili dostavljanja podataka o počinitelju
prekršaja, odnosno osobi koja je upravljala vozilom. Plati li
vlasnik vozila kaznu, predmet se okončava, a ako dostavi podatke
o osobi koja je upravljala vozilom i počinila prekršaj, obavijest
o počinjenom prekršaju uz mogućnost plaćanja novčane kazne
dostavlja se toj osobi.
– Ako utvrđeni vozač ne plati kaznu, ovisno o visini kazne,
predmet se može ustupiti na naplatu državi u kojoj osoba ima
prebivalište ili se po zatjecanju osobe na teritoriju države koja
je utvrdila prekršaj osobi uručuje nalog za plaćanje kazne – kažu
u MUP-u.
