Od 11.795 gimnazijalaca koji su pristupili ispitima državne mature, čak njih 1041 morat će već na jesen ispitima pristupiti ponovno ako planiraju i službeno završiti gimnaziju
Rezultati su to predstavljeni u Nacionalnom centru za vanjsko
vrednovanje obrazovanja, nakon što je i službeno kraju priveden
ljetni rok državne mature.
Nužno je kontinuirano učenje
Od spomenutog broja gimnazijalaca koji nisu uspjeli zadovoljiti
traženi prag prolaznosti, njih 976 nije položilo jedan od
obveznih ispita, 60 gimnazijalaca nije položilo dva od tri
obvezna predmeta, a ovogodišnja generacija broji i petero
gimnazijalaca koji na sva tri obvezna predmeta – hrvatskom,
matematici i engleskom nisu uspjeli zadovoljiti prag prolaznosti.
Drugim riječima, od ukupnog broja gimnazijalaca koji su
pristupili državnoj maturi, 9,4 posto njih nije ju položilo, što
je porast u odnosu na godinu prije kada je Hrvatska imala 5,2
posto učenika gimnazija koji su pali državnu maturu. U cijeloj
generaciji, na desetu obljetnicu mature, Hrvatska ima samo jednu
učenicu koja je dva predmeta riješila sa sto posto – Ivu
Barać, učenicu III. gimnazije u Splitu, koja je
zasluženu peticu dobila za matematiku više razine te za fiziku.
Maturi je pristupilo i 14.795 učenika strukovnih škola, od kojih
6947 njih nije uspjelo zadovoljiti prag na nekom od obveznih
ispita. Štoviše, među njima je 627 učenika koji su nedovoljan
dobili za sva tri obvezna predmeta. Promatramo li i učenike
gimnazija i strukovnih škola, njih tisuću na ispitu iz matematike
uspjelo je skupiti najviše tri boda u cijelom ispitu.
– Samo oni koji kontinuirano rade sve četiri godine svoga
školovanja mogu računati na dobar rezultat na državnoj maturi.
Podaci pokazuju da odličan na obveznim predmetima ne mogu dobiti
učenici koji u posljednjoj godini školovanja pokušavaju sve
nadoknaditi – poručili su tako u Nacionalnom centru za vanjsko
vrednovanje obrazovanja osvrćući se na veliki jaz između
zaključnih ocjena u školi i onih ostvarenih na državnoj maturi.
Promatramo li samo ispite koje su rješavali ovogodišnji
maturanti, učenici su najlošije riješili sociologiju čija je
prosječna postotna riješenost ispita iznosila od 31 do 40 posto,
a najbolje rezultate ostvarili su u stranim jezicima gdje imaju
najveći postotak riješenosti, i to na engleskom jeziku više
razine, talijanskom i španjolskom.
Mora se preuzeti odgovornost
Ništa uspješniji nisu bili ni na ispitima fizike, psihologije,
hrvatskog jezika osnovne razine, na kojem je čak 31 posto
pristupnika ocijenjeno nedovoljnim. Među maturantima koji su
položili najčešća ocjena za hrvatski jezik na osnovnoj i višoj
razini je dobar, dok je dovoljan najčešća ocjena za matematiku i
na višoj i na nižoj razini.
– Svi dionici obrazovnog sustava moraju preuzeti odgovornost za
ovakve rezultate – kazala je Ivana Katavić,
ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje,
izbjegavajući jasno imenovati “krivca” i pravdajući pritom Centar
time da on može samo dati preporuke i smjernice, a ne i utjecati
na odluke. Na pitanje hoće li ministrici Divjak
uputiti jasnu preporuku da ne ukida prag na esejskom dijelu
ispita iz hrvatskog jer tako utječe na lošije rezultate, Katavić
nije odgovorila.
