Ovo su neka od zanimanja 'sadašnjosti' koji jamče siguran posao u Hrvatskoj
Iako svi govore o poslovima budućnosti, koje svakako trebamo
usvojiti, trebamo biti svjesni da određena zanimanja imaju
itekako važnu ulogu u današnjem gospodarstvu te da će ih biti
potrebno sve više. Deficitarna zanimanja imaju stvarnu potrebu na
tržištu rada, a nerijetko i omogućavaju učenicima da već po
završetku škole nađu zanimanje ili čak otvore vlastiti obrt. Sve
je to dugotrajan proces koji zahtjeva učenje, predani rad i
strpljivost, ali uz pomoć Ministarstva gospodarstva,
poduzetništva i obrta danas mladi imaju veće šanse za uspjeh.
Ovo su neka od zanimanja “sadašnjosti” koji jamče siguran posao u
Hrvatskoj:
Autolakirer, autolimar, automehatroničar –
automehaničari kao i njihovi srodni kolege popravljaju i
održavaju automobile, teretna vozila i manje kamione. Osim
poznavanja dijelova automobila i principa rada motora, moraju još
usvojiti specifična znanja poput toplinskih i hidrauličnih zakona
i procesa. Školovanje se odvija u obrtničkim školama s programom
osposobljavanja za automehaničara i traje tri godine. Tko zna,
možda se novi Mate Rimac upiše baš ove godine u
jedan od automobilski orijentiranih programa.
Bravar – možda vam je prva asocijacija samo na
brave za vrata, ali bravari izrađuju dijelove metalnih
konstrukcija, obrađuju limove, metalne profile i cijevi te izvode
razne montažne radove na građevinskim objektima, kao što su
ograde, metalni prozori i vrata i metalni namještaj. U radu se
koriste raznim alatima i strojeve – od jednostavnih ručnih alata
do većih elektroaparata za zavarivanje, stoga većina ima dobru
tjelesnu kondiciju. Nakon završene osnovne škole, on koji žele
usvojiti teoretsko znanje i vještine za bravara trebaju upisati
trogodišnju industrijsku ili obrtničku srednju školu. Nakon
trogodišnje škole bravari se mogu nastaviti školovati za
strojarskog tehničara. Nakon položenog završnog ispita bravar se
može zaposliti u metalskoj industriji, građevinarstvu, u ostalim
industrijskim granama ili otvoriti vlastiti obrt.
Dimnjačar – dimnjačari su prvenstveno tu da
čišćenjem i ispitivanjem svih vrsta dimnjaka i njihovih spojnih
dijelova, te provjerom ventilacijskih i sličnih uređaja,
ogrjevnih naprava i centralnih ložišta, osiguraju sigurne uvjete
u našim domovima. Kao mjera zaštite od požara, dimnjačar radi i
nadzor prilikom izgradnje novih dimovodnih objekata, reatestaciju
postojećeg stanja dimnjaka i izdavanje dokumentacije (elaborata)
o ispravnosti.
Elektroinstalater – elektroinstalateri ugrađuju,
servisiraju i popravljaju sve vrste električnih instalacija i
električne rasvjete. Sa sve većom uporabom električne energije
čak i kod automobila, procjenjuje se da će ubuduće sve više
elektroinstalatera biti osposobljeno za instaliranje složenih
aparata kao što su električni punjači i razni kompjuterski
uređaji. Elektroinstalateri se osposobljavaju u trogodišnjim
obrtničkim školama.
Fasader – ovi građevinski majstori postavljaju i
obnavljaju fasade na raznim građevinskim objektima. Oblaganjem
vanjskih zidova štite građevine od različitih vremenskih
neprilika te su neophodni u današnje vrijeme pametnih i
energetski učinkovitih domova. Za fasadera je potrebno završiti
srednje strukovno obrazovanje u trajanju od tri godine.
Instalater grijanja i klimatizacije – Klima
uređaji i grijaći aparati su zastupljeni u svim domovima u
Hrvatskoj, pa je samim time i potražnja za njihovim održavanjem
velika. Osim u našim domovima, ti uređaji su bitni u raznim
javnim ustanovama, poput bolnica, ali i u poljoprivredi, poput
raznih modernih staklenika i prostorima gdje se uzgajaju domaće
životinje. Instalateri grijanja, hlađenja i klimatizacije školuju
se u odgovarajućim programima strukovnih škola, koje traju tri
godine.
Limar – ovo je jedno od zanimanja gdje ima širok
spektar mogućnosti usavršavanja. Od izrade i montiranja raznih
metalnih konstrukcija za građevinarstvo do dijelova za automobile
i čak zrakoplove Zato, ovisno o konstrukcijama na kojima rade,
razlikujemo tzv. autolimare i građevne limare. Limari se
osposobljuju u industrijskim i obrtničkim školama po trogodišnjem
programu.
Konobar, kuhar – ljeto je tek počelo, a glavna
vijest je da nedostaje kuhara i konobara diljem Jadrana. Radni
uvjeti ovise o ugostiteljskim objektima, a oni mogu varirati od
obiteljskih konoba do restorana u najboljim hotelima. Kuhari i
konobari se školuju u ugostiteljsko-turističkim školama.
Zasigurno dva najpoznatija “konobara” u Hrvatskoj su Luka Modrić
i Vedran Ćorluka koji su nakon srednje škole ipak odabrali drugi
smjer, a mi smo im zahvalni na tome.
Krojač, obućar – krojači i obućari izrađuju
artikle prema prethodno kreiranom modelu, bilo da se radi o
njihovoj kreaciji ili tuđim šablonama. Danas najčešće izrađuju
odjeću i obuću po mjeri, ali također popravljaju i preinačuju
sašivenu odjeću, poput vjenčanica. Budući krojači trebaju
završiti trogodišnju industrijsku ili obrtničku školu tekstilnog
smjera.
Krovopokrivač – krov je jedan od temeljnih
dijelova svake kuće i zgrade. Napravljen je tako da mora izdržati
sve vremenske uvjete i nepogode. Zato je bitno da se obnova krova
ili eventualna sanacija ne odgađa. Krovopokrivači rade sve
poslove polaganja predviđenog pokrova krova, kako bi naše domove
i imovinu zaštitili od nepovoljnih vremenskih utjecaja poput kiše
i snijega. Krovopokrivači se mogu zaposliti u raznim građevinskim
poduzećima ili specijaliziranim privatnim krovopokrivačkim
obrtima, a mogu otvoriti i svoj obrt.
Vodoinstalater – danas smo navikli na blagodati
modernog života. Pametni satovi javljaju poruke koje smo primili
na pametni telefon, električne automobili peremo u pametnim
garažama napajanim solarnim panelima, a u tuš kabinama streamamo
radio ili YouTube. Dok sve radi normalno. I dok gubitak struje
još možemo nekako izdržati, kada ostanemo bez vode tek tada
postanemo svjesni koliko smo ovisni o “običnoj” vodi. Bilo da se
radi o kvaru ili preuređenju prostorija, jedan od najbitnijih
majstora koje zovemo je vodoinstalater, jer je upravo on taj koji
omogućuje siguran dotok vode od glavnog voda do trošila. Za posao
vodoinstalatera potrebno je upisati srednjoškolski obrazovni
program vodoinstalatera, a tijekom školovanja učenici stječu
teorijska i praktična znanja koja su potrebna za uspješno
obavljanje poslova.
Zidar – Sedam svjetskih čuda je sedam
veličanstvenih čovjekovih dostignuća u arhitekturi i
građevinarstvu, a da bi mi mogli danas uživati u njima, većinu
njih su napravili stari majstori – zidari. Iako se njihovim
djelima divimo čak i iz svemira, većinom ne razmišljamo da su
upravo zidari najzaslužniji za njihovu realizaciju. Naravno,
zidari rade i puno jednostavnije stvari, pa je osnovni posao
svakog zidara zidanje, ali i razni drugi poslovi, kao što su
postavljanje hidroizolacije, okvira za vrata, prozore i slično.
Zidari najčešće rade na otvorenom, izloženi vremenskim
utjecajima, pa su većinom snažnije tjelesne građe i stabilna
zdravlja. Školuju se u industrijskim i obrtničkim školama u
trajanju od tri godine.
Za sva ova zanimanja, i još puno ostalih, Ministarstvo
gospodarstva, poduzetništva i obrta vrlo aktivno provodi mjere i
aktivnosti kojima se potiče upis u strukovne škole i na obrtnička
zanimanja. U protekle tri školske godine stipendirali su se
učenici strukovnih škola koji se obrazuju u deficitarnim
zanimanjima po jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) sa 750 kuna
mjesečno, odnosno 9 000 kuna godišnje, a za sljedeće tri godine
planira se povećanje stipendije u iznosu od 100 posto, tj. 18.000
kn godišnje, odnosno do 54.000 kn u tri godine, kako bi učenici
srednjih strukovnih škola, koji se obrazuju po navedenom modelu
školovanja, mogli ostvariti svoj san. Obrazovanje bi trebalo biti
aktivni nositelj promjena i novih potreba, kako u društvu i
poduzetništvu, tako i na tržištu.
Zato u Ministarstvu žele učenike potaknuti na konstruktivno
promišljanje o vlastitoj budućnosti, a roditelje da im pomognu
pravilno ih usmjeriti prema izboru zanimanja koje će im omogućiti
ostvarivanje osobnih potencijala i zadovoljstva u budućem radnom
životu.
