Drastično pooštravanje discipline u školama. Učenik kojemu je izrečena i najblaža opomena, morat će proći kroz program stručnog tretmana
Učenik protiv kojeg je u školi izrečena pedagoška mjera, pa čak i
najblaža opomena, obavezno će biti uključen u program
odgojno-obrazovne potpore ili program stručnog
tretmana. Radi se o dvije vrste stručnih postupaka za dvije
kategorije učenika – onih koji su u riziku za razvoj problema u
ponašanju i onih koji imaju problem u ponašanju. Škola će
odlučiti kojoj će skupini učenik pripasti i u koji će program
biti uključen.
No, ako pak roditelji ne žele prihvatiti odluku o provedbi
stručnoga tretmana, škola će biti dužna o tome
obavijestiti centar za socijalnu skrb.
To su mjere koje proizlaze iz nacrta novog pravilnika kojeg bi
ovih dana Ministarstvo obrazovanja trebalo pustiti u javnu
raspravu. To bi trebala biti prva mjera kojom se odgovara na
aktualni problem nasilja u školama. Potaknut je
akcijom #ijasamfranjo, odnosno incidentom koji se dogodio u
srednjoj Tehničkoj školi u Čakovcu. Prema Zakonu o odgoju i
obrazovanju, pravilnik je trebao biti donesen još 2015. godine,
pišu Vijesti.hr.
Prema Pravilniku, prvi predviđeni postupak koji je
nazvan odgojno-obrazovna potpora, podrazumijeva pomoć
učeniku u riziku za razvoj problema u ponašanju, a mora se
primjenjivati kada se uobičajeni pokušaji pokažu
neučinkovitima. Stručni tretman je sustav stručne
intervencije za učenike koji imaju složenije probleme u
ponašanju, a svojim ponašanjem nanose štetu sebi i drugima. Oba
postupka provodit će se tijekom cijele školske godine, piše u
nacrtu pravilnika, a najmanje šest mjeseci. Cilj mu je pomoći
učenicima obje kategorije, ali i zaštita ostalih, kako učenika,
tako i nastavnika.
Tri oblika stručnog tretmana
Nacrt pravilnika obuhvaća tri oblika stručnog tretmana za učenike
s problemima: redoviti, produljeni i intenzivni.
Redoviti sadržava individualno i grupno savjetovanje
učenika, roditelja i nastavnika, a u pravilniku piše da ga
provodi stručnjak koji je educiran za rad s učenicima koji imaju
probleme u ponašanju. Produljeni stručni tretman
provodi se u grupama koje su organizirane prema potrebama i
problemima u ponašanju učenika. I redoviti i intenzivni tretman
provode se prije ili nakon održavanja redovne nastave koju učenik
mora normalno i redovito pohađati.
Intenzivni tretman je isključivo za učenike koji su već
uključeni u posebne odjele za učenike s teškoćama u razvoju, a u
slučaju kada učenik ugrožava svoju ili sigurnost drugih učenika.
Prije nego što se donese odluka o programu potpore ili stručnom
tretmanu za učenika, učitelji se moraju međusobno savjetovati,
stupiti u kontakt s roditeljem ili starateljem učenika, a po
potrebi se moraju obratiti i školskom liječniku ili drugom
vanjskom stručnjaku, školi koju je učenik pohađao prije i
socijalnoj službi.
Nakon što se donese odluka o vrsti postupka (moguća su i oba
postupka istovremeno), razredniku je dužnost uz pomoć stručnog
suradnika napraviti program potpore. U njemu mora opisati
problem i specifične potrebe učenika, ali i opis njegovih
sposobnosti i interesa.
Najviše posla ostaje na razrednicima, socijalnim
pedagozima i psiholozima
Najveći dio posla bit će na samim razrednicima, socijalnim
pedagozima i psiholozima, koji moraju “imati u vidu najbolji
interes učenika, njegove obiteljske prilike, sposobnosti,
interese i teškoće te potrebu za dodatnim oblicima potpore u
školskom okruženju”.
U nacrtu piše da obveze odgojno-obrazovnih radnika koji sudjeluju
u realizaciji potpore učenika u riziku čine sastavni dio tjednih
radnih obveza učitelja i stručnih suradnika. S druge strane, kad
je riječ o stručnom tretmanu, uključuju se i drugi stručnjaci pa
je škola dužna ostvariti suradnju s nužnim vanjskim službama.
Stručni suradnici u školama, psiholozi i pedagozi trebat
će pojačanje u ljudstvu. To pokazuju podaci o njihovom broju
u odnosu na broj učenika, kao i o broju izrečenih pedagoških
mjera. Tako na jednog psihologa u školama dolazi
oko 800 učenika, bilo osnovnoškolaca ili
srednjoškolaca, a na jednog pedagoga
dolazi 400 osnovnoškolaca, odnosno
oko 500 srednjoškolaca.
Prošle školske godine čak je 7.229 osnovnoškolaca
dobilo neku pedagošku mjeru, a srednjoškolaca je s izrečenom
mjerom čak tri puta više.
Statistički, došlo je do rasta broja pedagoških mjera u osnovnim
školama i do blagog pada blažih mjera u srednjim školama. Najtežu
mjeru isključenja iz srednje škole prošle godine dobilo
je 416 učenika, a godinu dana ranije 373
učenika izbačeno je iz škola. Broj stručnih suradnika u
osnovnim školama konstantno pada, a njihov broj u srednjim
školama je u porastu.
“Ako u školi nema zaposlenog socijalnog pedagoga ili psihologa,
za postupak procjene potreba učenika s problemima u ponašanju za
intenzivnim stručnim tretmanu ili postupak provođenja tretmana,
ravnatelj je dužan osigurati stručnog suradnika s odgovarajućom
edukacijom u području rada s učenicima s problemima u ponašanju”,
stoji u nacrtu pravilnika. Dakle, na kraju sve ostaje na
ravnatelju.
“Nije isključivo sve na ravnatelju, nego i na osnivaču škole,
gradu ili županiji. U određenim slučajevima potporu školama mogu
pružiti stručnjaci iz Agencije za odgoj i obrazovanje”, kazali su
u Ministarstvu za Jutarnji list.
