Općini Donja Dubrava je dr. sc. Hrvoje Petrić, suautor ‘Dobravske monografije’, predložio da Općina proglasi akademika Dragutina Feletara za svog počasnog građanina. Doktor Petrić je u svezi toga iznio opširni prijedlog iz kojeg izdvajamo najvažnije dijelove vjerujući kako nećemo ničime obezvrijediti njegov bogati životni i stvaralački opus.
Dragutin Feletar rođen je u Velikom Otoku 10. srpnja 1941. spletom okolnosti jer su mu se zbog poslovnih razloga roditelji tamo privremeno preselili iz susjedne međimurske Donje Dubrave te se već poslije nekoliko godina vratili natrag u Donju Dubravu, gdje je uz prekide Feletar nastavio živjeti do 1983. godine.
Osnovnu školu polazio je u Donjoj Dubravi i Kotoribi, a gimnaziju je završio u Varaždinu. Studij na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1960., a diplomirao je 1965. godine (na temi Industrija Međimurja mentor mu je bio tadašnji vodeći hrvatski geograf akademik Josip Roglić). Nakon magistarskog studija na Geografskom odsjeku kao magistarska radnja priznata mu je 1973. knjiga Podravina – geografsko-povijesna studija. Doktorat znanosti obranio je 1982. na temu Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine (mentor prof. dr. sc. Veljko Rogić).
Nakon studija zapošljava se u osnovnoj školi u Donjoj Dubravi pa nakon toga godinama radi kao profesionalni novinar u Čakovcu, gdje se afirmirao i kao kulturni djelatnik (među ostalim, osnovao je Radio-Čakovec 1968., Kulturno-prosvjetno društvo Zrinski 1969., a pokrenuo je i bogatu izdavačku djelatnosti).
Od 1973. profesionalni novinar je u Koprivnici, gdje djeluje kao urednik u kompaniji Podravke, te obavlja i dužnost direktora Centra za djelatnosti u kulturi. U Koprivnici pokreće izdavačku djelatnost, koja se osobito razvila nakon pokretanja godišnjaka Podravski zbornik, od 1975. godine.
Nakon stjecanja doktorata, početkom 1983. zapošljava se kao asistent na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu, gdje ostaje raditi sve do umirovljenja 2007. godine. Ovdje su iznijeta sva dostignuća na PMF-u, popisane su sve nagrade koje je primio. Feletar je danas jedan od vodećih hrvatskih geografa s obimnom znanstvenom produkcijom. Istaknuto je kako je do polovice 2016. godine objavio je 66 znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima, 15 znanstvenih radova u hrvatskim časopisima, 26 znanstvenih radova u zbornicima sa skupova, te 13 znanstvenih radova kao poglavlja u knjigama.
Uz to, objavio je 70 stručnih radova u časopisima i zbornicima te 29 stručnih radova kao poglavlja u knjigama. Autor (ili koautor) je brojnih knjiga, a neke su od kapitalnog značenja za hrvatsku geografiju i povijest. Dosad je objavio više od 23 znanstvene knjige, više od 46 stručnih knjiga, te 5 knjiga iz književnosti i 22 udžbenika iz geografije za osnovne i srednje škole.
Najznačajniji radovi prof. dr. sc. Dragutina Feletara citirani su u inozemnoj i domaćoj znanstvenoj literaturi. Posebno treba istaknuti neke od njegovih doprinosa proučavanju Međimurja i Zrinskih. Na tragu brojnih njegovi nastojanja izvan novinarstva (ili na njegovom rubu) ‘rodile’ su se, za ono vrijeme knjige od neprocjenjive kulturološke vrijednosti koje su prvenstveno nastale u suradnji sa danas uglednim hrvatskim publicistom i novinarom Tomislavom Đurićem, poput ‘Navik on živi ki zgine pošteno’ (od 1971. objavljena u pet izdanja) i ‘Stari dvorci i gradovi sjeverozapadne Hrvatske’ (od 1971. objavljena u četiri izdanja, peto je u pripremi).
U vezi s tim djelatnostima osnovao je Kulturno-prosvjetno društvo ‘Zrinski’ koje je naprosto bilo političkim pritiskom ‘ugašeno’ kao žrtva politike obračuna sa tzv. ‘Hrvatskim proljećem’ početkom 1972. godine. Ukidanjem Kulturno-prosvjetnog društva «Zrinski» tada mladom Dragutinu Feletaru bila je ugrožena profesionalna i životna egzistencija, a dobio je i etiketu ‘hrvatskog nacionalista’ koja ga je desetljećima sputavala u radu. Spletom sretnih okolnosti uspio je dobiti posao u čakovečkoj tiskari ‘Zrinski’ u kojoj je osnovao i uspješno vodio nakladnički odjel. Nakon toga se zaposlio u Podravki pa na PMF-u.
Godine 1993. osnovao je nakladnu kuću ‘Dr. Feletar’ specijaliziranu za geografiju i povijest. Unutar poduzeća Dragutin Feletar je bio autorom i urednikom na stotine knjiga kojima je dao nemjerljivi doprinos popularizaciji i širenju svijesti o važnosti očuvanja baštine pojedinih župa i općina. Uz to je bitno utjecao i na istraživanja zavičajne povijesti i geografije pri čemu je sa suradnicima razvio vlastitu metodologiju koja je kreativni vrhunac doživjela u obimnoj povijesno-geografskoj monografiji o Prelogu 2015. godine, kojoj je put, uz ostale utrla monografija o Donjoj Dubravi u dva izdanja, 2007. i 2014.
Dragutin Feletar je član (i obnovitelj) Družbe ‘Braća Hrvatskog Zmaja’ (od 1991.). Osnivač je i prvi pročelnik Zmajskog stola u Čakovcu u kojem je razvio bogatu aktivnost, od koje vrijedi posebno istaknuti 2001. godine podizanje spomenika na mjestu gdje se od 1661. do 1664. nalazila utvrda Novi Zrin, uz rijeku Muru, nedaleko Donje Dubrave. Kao jedan od najuglednijih članova izabran je 2006. za velikog meštra Družbe ‘Braća Hrvatskog Zmaja.’
Vezano uz povijest Donje Dubrave, spomenute ću tek dvije najnovije knjige. Prva je knjiga ogledni primjer kako je moguće pisati povijest kulturno-glazbenog života hrvatskog sela na primjeru stoljeća i pol kulturnog društvenog života u Donjoj Dubravi, objavljena 2015. Druga je monografija općine Donja Dubrava (objavljena u dva izdanja), a koja po ocjeni struke predstavlja izuzetno važan prilog metodologiji istraživanja povijesti hrvatskih sela.
– Izneseno predstavlja tek mali dio aktivnosti akademika Dragutina Feletara, od kojih je konstantno u fokusu problematika Donje Dubrave (i susjednih područja) te predlažem da ga Općina Donja Dubrava proglasi za svog počasnog građanina – ističe doktor Petrić, zaposlenik Odsjeka za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Na redu je Povjerenstvo za dodjelu nagrada Općine Donja Dubrava za koje vjerujemo kako u svezi prijedloga neće dvojiti.
