– U III. OŠ Čakovec već jedanaest godina vodim novinarsko –medijsku skupinu u suradnji sa stručnim suradnikom, knjižničarom, Draženom Ružićem.
I prije nego što je pokrenut Susret, svake smo godine s učenicima realizirali po jedan projekt iz područja međimurske kulturne i narodne baštine.
Nakon što je u škole uveden Građanski odgoj i obrazovanje, priključio nam se i kolega Tomica Hlapčić, profesor Povijesti i voditelj izborne nastave GOO.
Radeći na različitim projektima te istražujući međimursku baštinu, putovali smo Međimurjem. Tako smo u Svetoj Mariji istraživali Svetomarsku čipku, u Dekanovcu Florijana Andrašeca, u Nedelišću cekeraštvo.
Kad smo prije pet godina došli u Donji Vidovec kako bismo istražili život i rad pučke pjesnikinje Ruže Pokolić, tijekom istraživanja i razgovora s ondašnjim načelnikom Općine, gospodinom Josipom Grivecom, rodila se ideja o pokretanju Susreta mladih međimurskih umjetnika- rekla nam je Tihana Preksavec, profesorica hrvatskog jezika u III. OŠ Čakovec, jedna od idejnih začetnica Susreta mladih međimurskih umjetnika ruža međimurska.
Cilj ideje?
– Ruža međimurska je Susret koji iz godine u godinu želi podsjetiti na neke važne pojedince koji su ostavili bogato kulturno nasljeđe i veliki trag u međimurskoj umjetničkoj i narodnoj baštini te različite zanate koji su nekad bili sastavni dio života Međimuraca – rekla je naša sugovornica dodavši:
– Drugi cilj ovih susreta je poticanje mladih na istraživanje međimurske kulturne i narodne baštine, stvaranje likovnih djela s motivima Međimurja te pisanje kajkavskim jezikom.
Mi smo gradska škola i naši učenici imaju sve manje doticaja s ostalim dijelovima Međimurja. Uglavnom su orijentirani na grad, a kajkavski govor postao im je već gotovo strani jezik.
Kad se cijeli ovaj projekt ‘zakotrljao’ osnovna mi je želja bila da naši učenici uče o svojem zavičaju i bogatstvu međimurske baštine koje je neprocjenjivo.
Da se ponose svojim ‘Kaj’ kao što se čakavci ponose svojim ‘Ča’.
Osim toga, radeći na projektu, naši učenici uče se raditi timski i suradnički, i za razliku od učioničke nastave koja se za sada još uvijek svodi uglavnom na učenje činjenica i podataka, na ovaj način stječu praktična znanja koja će im, bez obzira kojim se poslom u budućnosti odluče baviti, uvelike koristiti.
Prvi pokušaji i suradnja s Općinom Donji Vidovec?
Profesorica će o tome: – Na početku svake školske godine članovi novinarsko – medijske grupe i izborne nastave GOO okupe se na zajedničkom sastanku te odlučuju koju će temu obrađivati.
Te 2014. godine, naši su učenici imali nekoliko ideja. Zanimalo ih je košaraštvo i ispiranje zlata kao zanati, ali i pjesnikinja Ruža Pokolić.
Nazvali smo tadašnjeg načelnika Općine Donji Vidovec, gospodina Josipa Griveca i dogovorili sastanak.
Odmah smo naišli na ‘širom otvorena vrata’. Gospodin Grivec s oduševljenjem je pozdravio naš projekt i pružio nam pomoć i podršku tijekom istraživanja.
Sam Susret pokrenut je upravo zahvaljujući odličnoj suradnji s Općinom Donji Vidovec.
Na kakav odjek je to naišlo kod drugih škola?
– Susret je, govorimo li o natjecateljskom dijelu, namijenjen učenicima osnovnih škola Međimurske županije.
Već od prvog susreta, odaziv je jako dobar, a posebno nas veseli što se iz godine u godinu broj sudionika povećava. To je, ujedno, i najbolji pokazatelj da se našim sudionicima sviđa to što radimo, da vole naše susrete i druženja u Donjem Vidovcu.
Teme koje ste do sada obrađivali?
– Prvi susret 2014. godine bio je posvećen Ruži Pokolić po kojoj je i cijela manifestacija dobila ime ‘Ruža Međimurska?
Drugi smo posvetili međimurskim zanatima košaraštvu i cekeraštvu, treći velikom međimurskom umjetniku Ladislavu Kralju Međimurcu, četvrti Josipu Štolceru Slavenskom, a ovogodišnji, jubilarni, čuvarici međimurske baštine i popevke, nedavno preminuloj Elizabeti Toplek – Teti Lizi.
Interes učenika i njihovih učitelja?
Sa zadovoljstvom je istaknula: – Do sada se pokazalo da su za Susret zainteresiraniji mlađi naraštaji, jer uglavnom dobivamo više radova učenika razredne nego predmetne nastave što, zapravo, nije nimalo neobično.
Mlađi se nekako lakše izražavaju kajkavskim jezikom, kreativniji su kad su u pitanju motivi vezani uz međimursku baštinu.
Što su stariji, postaju zatvoreniji i sramežljiviji. No, u zadnje vrijeme povećava se i broj sudionika iz predmetne nastave što nas jako veseli.
Za koju temu je bio pokazan najveći interes?
– Osim Tete Lize koja je privukla rekordan broj sudionika, jako je velik interes izazvala tema ‘Življenje vu šibu i šemetinje zapleteno’ kad smo predstavljali međimurske zanate košaraštvo i cekeraštvo.
Tada smo uz prilično veliki broj sudionika ugostili i mnoge goste: KUU ‘Seljačka Sloga’ Nedelišće, učeničke zadruge iz OŠ Prelog i OŠ Nedelišće te košaraše iz Donjeg Vidovca, a učenici su uz redovni kulturno – umjetnički program, dobili prigodu okušati se u izradi različitih predmeta od šibe i ‘šemetinja’.
Povratne informacije učenika i škola?
– Reakcije su jako dobre , dobivamo pozitivne kritike i pohvale, a sve je više škola koje su zainteresirane za suorganizaciju Susreta, kao sudionici u kulturno – umjetničkom dijelu programa ili jednostavno žele predstaviti svoju školu preko zadruga ili nekih drugih aktivnosti.
Neki nam kolege u zadnje vrijeme čak znaju i predlagati teme koje bismo mogli obrađivati na Susretima.
Vaši suradnici na projektu?
– ‘Ruža međimurska’ je projekt koji smo inicirali i pokrenuli moji već spomenuti kolege Držen Ružić, Tomica Hlapčić i ja u suradnji s Općinom Donji Vidovec.
Njegovu vrijednost prepoznala je bivša ravnateljica škole Mirjana Friganović te nas u svemu podržala, a uz nas je ostala i naša nova ravnateljica Nataša Hajdinjak.
U organizaciji aktivno sudjeluje i kolegica Marina Korunek, učiteljica Glazbene kulture, kako u kulturno – umjetničkom, tako i u istraživačkom dijelu projekta, a u pripremi izložbe i nagrada učiteljica likovne kulture Petra Sokač koja je zamijenila našu dosadašnju suradnicu, umirovljenu učiteljicu Mariju Šilec.
Od prvog Susreta uz nas je uvijek i Graditeljska škola Čakovec. Profesorica Tamara Mustač i profesor Vanja Vrbanec redoviti su članovi Prosudbenog povjerenstva za likovne radove, a ove godine na Susretu su kao naši suorganizatori predstavili i rad učeničke zadruge.
Tu su i moje dvije kolegice, profesorice Hrvatskoga jezika Sanja Prošev (OŠ Štrigova) i Nataša Kralj (OŠ Ivanovec) koje također od prvog Susreta zajedno sa mnom procjenjuju literarne radove prispjele na natječaj.
Pokrovitelj Susreta je Međimurska županija, financijski nas podupire i Grad Čakovec, a naši su sponzori izdavačke kuće ‘Školska knjiga’, ‘Alfa’ i Profil – Klett’ te tiskara ‘Printex’ d.o.o. Čakovec-rekla je sa zahvalnošću.
Kada se u školskoj godini počinjete pripremati za središnji događaj?
– Počinjemo odmah na početku školske godine. S učenicima odabiremo temu i krećemo u istraživanje.
U prosincu raspisujemo natječaj i šaljemo ga prema školama, a nakon toga, sve do Susreta traju pripreme za središnji događaj.
Do sada smo Susret vezali uz projekte iz područja GOO pa smo istraživački dio prikazivali i na smotri ‘Projekt građanin’, no s godinama je Susret ‘Ruža međimurska’ izrastao u zaseban projekt.
Zbog čega vam je MŽ pružila suradničku ruku?
– Župan Matija Posavec i dožupanica Sandra Herman pratili su i podržavali naše projekte i prije nego što je Susret zaživio, dakle na smotrama projekata GOO.
Prepoznali su važnost i kvalitetu ovoga projekta i Susreta koji potiče očuvanje međimurske baštine i kulture.
Nakon što smo 2014. dožupanici predstavili svoju ideju i program Susreta ‘Ruža međimurska’ , odmah su nam ponudili pokroviteljstvo, a uvršteni smo i u program obilježavanja Dana međimurske županije – istaknula je s radošću.
Iskristaliziralo se je niz literarnih i likovnih radova, gdje oni završavaju?
– Radovi s prvih dvaju susreta objedinjeni su u tiskanim zbornicima koje su uz ostale poklone dobili mentori i učenici, sudionici natječaja.
Nažalost, zbog nedostatka financijskih sredstava, od trećeg Susreta nismo u mogućnosti tiskati zbornik, ali radimo njegovo digitalno izdanje.
Prije završetka ove školske godine, digitalno izdanje zbornika sa ovogodišnjim radovima i prikazom istraživanja života i rada Tete Lize stići će na adrese svih škola sudionica.
Originalni radovi ostaju nakon Susreta neko vrijeme izloženi u dvorani Općine Donji Vidovec, a nakon toga ih arhiviramo u našoj školi.
Osim vaše škole, koje su škole najrevnije u projektu?
– Od prvoga Susreta naši su najvjerniji sudionici učenici i mentori iz OŠ ‘Petar Zrinski Šenkovec’ koji sudjeluju s najvećim brojem radova u svim kategorijama.
U skladu s time, oni su i najnagrađivanija škola pa su na ovogodišnjem, jubilarnom susretu primili i posebnu nagradu.
Osim njih, redovit je odaziv i OŠ Kotoriba, OŠ Gornji Mihaljevec, OŠ Prelog i OŠ Sveta Marija.
No, kao što sam rekla, broj sudionika se povećava, a tako i broj škola. Svake godine pojavi se neka nova škola koja još nije sudjelovala i to nas dodatno raduje.
Ove godine po prvi puta uključile su se OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu i PŠ Donji Mihaljevec – rekla je za kraj uz nadu kako će naredna i sve ostale godine ovu samozatajnu podići na razinu kojoj će joj pozavidjeti i veliki međimurski umjetnici.
Tko je Tihana Preksavec, prof.?
Rođena je 1. travnja 1970. godine u Čakovcu. Osnovnu školu završila je u Pribislavcu, a nakon toga Srednju umjetničku školu u Varaždinu.
Zvanje profesorice Hrvatskog jezika i književnosti stekla sam na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Svoj radni vijek započela je već kao apsolventica u III. OŠ Čakovec, a nakon toga deset sam godina radila u OŠ Vladimira Nazora Pribislavec.
Od 2007. godine u stalnom je radnom odnosu u III. OŠ Čakovec.
– U svom radu trudim se uvijek odgovoriti svim izazovima struke.
Cilj mi je poučavati i odgajati djecu potičući ih na razvijanje ljubavi prema hrvatskom jeziku i materinskoj riječi, na kreativnost i samostalno istraživanje, ali i na razvoj samopouzdanja i njegovanje vlastitih stavova i mišljenja – rekla je o sebi.
