Sve do ove godine Hrvatska i Slovenija bile su jedine postsocijalističke države s prosječnom bruto plaćom većom od tisuću eura, no posljednjih pet mjeseci pridružile su im se još Češka, Poljska i Slovačka.
Te tri zemlje sada imaju prosječnu bruto plaću nešto jaču od tisuću eura, kao i Hrvatska, tako da ubuduće hrvatski radnici neće bježati samo na zapad već i prema istoku. Sličan skok istočni su susjedi ostvarili i s minimalnim plaćama koje su nakon 2008. u Mađarskoj povećane 51%, Češkoj 36%, Poljskoj 45%, baltičkim zemljama oko 70%, u Bugarskoj su udvostručene, dok je Hrvatska svoj minimalac digla samo 14%, s 380 na 433 eura. Slovenski minimalac ove godine iznosi 805 eura, poljski 453 eura, mađarski 412 eura, češki 407 eura, a estonski 470 eura, piše Poslovni.hr.
Sindikati su pojačali pritisak na Vladu i poslodavce da prate poteze drugih zemalja i minimalac dignu barem na 45% hrvatske prosječne plaće, odnosno sa sadašnjih 3276 na 3620 kuna bruto. Kad se od te svote oduzme 20% mirovinskih doprinosa (724 kune), to bi na ruke bilo 2896 kuna – 275 kuna više nego sada. Ministar rada Marko Pavić trebao bi ‘prelomiti’ konačnu odluku do kraja ovog mjeseca, to više što mu za vratom puše i oporbeni SDP koji traži da se minimalac digne na 60% prosječne plaće, što bi bilo gotovo 4800 kuna bruto.
Upravo je tih 60% poželjna granica koju su postavili europski sindikati, koji također pritišću svoje vlade da u zakone ugrade odredbu da nitko ne bi smio zarađivati ispod 60% medijalne (srednje) ili 60% prosječne plaće.
Procjenjuje se da minimalnu plaću prima 30.000 do 50.000 hrvatskih radnika, a Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ističe da neto plaću manju od 3500 kuna zarađuje oko 250 tisuća radnika. Hrvatska udruga poslodavaca traži da se u zamjenu za povećanje minimalca ugovore kompenzacijske mjere za radno-intenzivne industrije, poput drvne, tekstila, kože, gume i obuće.
One bi se isplaćivale kao potpore za zadržavanje postojeće zaposlenosti i sufinancirale iz Europskog socijalnog fonda. “Nemamo mi ništa protiv potpora, ali nisam za to da se potpore isplaćuju svakome. To je lov u mutnome”, veli Novosel koji smatra da je među mnogima koji isplaćuju minimalne plaće dosta i poslodavaca koji ne žele isplatiti više da bi smanjili ostala davanja uz plaće.
Hrvatska udruga poslodavaca mišljenja je da se minimalna plaća treba prvenstveno gledati u okviru realnog sektora te traže da se primanja u državnim i javnim službama isključe iz prosjeka na osnovi kojeg se izračunava minimalac, piše Poslovni.hr.
