Kraju se privodi berba jabuka u voćnjacima na sjeverozapadu Hrvatske. U Međimurskoj županiji urod je zbog nepogoda poput mraza, tuče i suše manji oko 30 posto, a u Virovitičko-podravskoj i do 60. Voćarima na ruku ide to što su neke susjedne države, poput Austrije i Slovenije, pretrpjele još i veće štete pa se otvaraju vrata izvozu.
No, ceh će na kraju zbog manjeg uroda platiti kupci koji već sad za kilogram plaćaju i po devet kuna. Županije i Grad Zagreb prijavile su ove godine više od 2,3 milijarde kuna štete od suše, tuče, mraza, poplave i požara, a država je za naknadu prvo predvidjela 20 milijuna kuna, da bi potom prije nekoliko tjedana najavila povećanje na 100 milijuna. Proizvođačima je poslana poruka – snađite se!
U Istri imaju novca
– Štetu ću probati nadoknaditi preko police osiguranja, a ne preko državnih institucija – kaže vinogradar i vinar Klaudio Tomaz iz Motovuna u Istarskoj županiji, jedinoj koja ove godine nije proglasila elementarnu nepogodu i zatražila pomoć države. U Istri su zaključili da nema smisla prijavljivati štetu kad država dijeli mrvice. Osim toga – prebogati su!
– Jedinice lokalne samouprave na području Istarske županije nisu zatražile proglašenje elementarne nepogode jer imaju nešto veće proračune, osobito od kada su u njih uvršteni prihodi decentraliziranih subjekata. To znači da su pojedina gradska i općinska povjerenstva obavila procjene, no štete su ispod 20 posto proračuna grada ili općine – objašnjavaju nam u uredu župana Valtera Flege.
Pravo na pomoć države imaju oni sa štetom većom od 20 posto izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda prouzročila smanjenje prinosa pojedine poljoprivredne kulture ili dugogodišnjeg nasada za više od 30 posto po hektaru. Vinar Tomaz odlučio se na policu osiguranja koju proizvođačima preporučuju i političari, ali…
Subvencija za osiguranje
– Preskupo je! Plaćam od 45.000 do 50.000 kuna, a šteta koju mi priznaju je 5000 ili 10.000 kuna. To je mazanje očiju. Neki računaju da bi, stavljajući deset godina u ladicu iznos koji potroše na policu, mogli štetu koja ih zadesi podmiriti tom ušteđevinom.
Neka nam država subvencionira dio troškova osiguranja nasada, a trebalo bi uvesti i više koeficijenata za različita područja – smatra Tomaz.
Isto misle i voćari u Međimurju, kojima je preskupo i postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče te navodnjavanje za vrijeme suše.
Josip Križanić, predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda, rekao je da je samo u njegovoj Varaždinskoj županiji šteta viša od 57 milijuna kuna.
I u Državnom povjerenstvu savjetuju – osigurajte svoju imovinu.
