Borna Novak iz Čakovca ima tek 21 godinu, a već krupnim koracima ide prema ostvarenju svojih životnih snova. Trenutno je na trećoj godini studija na University of the Sciences USP Philadelphia – smjer biokemija i pripremni studij medicine, gdje ostvaruje iznimne rezultate, baš kao i u tenisu, koji mu je i omogućio školovanje u SAD-u.
Štoviše, Borna se nalazi među 10% najboljih studenata svog smjera u cijeloj Americi s najvišim mogućim prosjekom ocjena. Kada pročitate cijelu njegovu priču, bit će vam jasno zašto je sada zadovoljniji nego ikada prije.
Svjesno odabrao svoj put
Još tijekom školovanja u Gimnaziji Josipa Slavenskog Borna je donio veliku odluku. Odlučio je svoje daljnje obrazovanje nastaviti u Sjedinjenim Američkim Državama. Bio je svjestan tamošnje cijene studija i životnih troškova, ali su mu u realizaciji planova pomogli dobri rezultati koje je ostvario kao mladi tenisač.
– Jednostavno se nisam više vidio u hrvatskom sustavu školovanja, tražio sam prostor gdje mogu dokazati i potvrditi svoje mogućnost, gdje uspjeh ne ovisi o pripadnosti nekoj političkoj opciji ili poznatoj obitelji.
Znao sam da moji roditelji nemaju tolika financijska sredstva da bi financirali moje školovanje u Americi (jer su to cifre koje po godini dosežu i do 60.000$), ali zato je tenis stvorio priliku. Zahvaljujući tome dobio sam sportsku stipendiju koja pokriva veći dio troškova, a zbog odličnih ocjena dobio sam i akademsku stipendiju pa sam uspio realizirati svoju odluku – prisjeća se Borna.
Nepregledne mogućnosti u SAD-u
Iako nije bilo lako s 19 godina krenuti na novi kontinent, vrlo se brzo prilagodio svom novom domu. Posebno ga se dojmila srdačnost Amerikanaca, kao i sve mogućnosti koje putem otkriva.
– Lijepo je kada te i stranci pozdrave, pitaju kako si. Nema smrknutih lica. To mi je bio šok. Svi su uvijek u pokretu i uvijek se nešto radi. Nema predrasuda zbog pripadnosti nekom narodu, vjeri, boji kože ili zbog odjeće koju nosiš. I nema apsolutno nikakvih kulturoloških barijera. E, da, i nema dugog ispijanja kave, to uvodim na mala vrata – kaže nam Borna kroz smijeh.
Jednako je tako bio oduševljen Sveučilištem.
– Sve je podređeno studentu. USP se nalazi u širem centru Philadelphie unutar University city, uz University of Pennsylvania, Temple, Drexel i slično. Na jednom mjestu je preko 50.000 studenata iz svih krajeva svijeta. Na raspolaganju je više od 200 laboratorija, 60-ak bolnica za kliničko iskustvo, knjižnice, knjižare, muzeji. Nema čega nema – ističe Borna.
Usporedba hrvatskog i američkog obrazovnog sustava
S obzirom na to da nakon dvije godine studija već jako dobro može usporediti svoje iskustvo američkog i hrvatskog obrazovnog sustava, istaknuo je razlike, a kao temeljnu ističe posvećenost odabranom predmetu uz neizostavni praktični dio, čime se izbjegava ono što je često u Hrvatskoj – izlazak velikog broja studenata s fakulteta s diplomom u ruci bez realnog znanja potrebnog za posao. Osim toga, kaže da termin “vječni student” ne postoji, kao i to da svi studenti, neovisno o financijskom stanju roditelja, rade sa strane za džeparac.
– Medicina je ogledni je primjerak velike razlike u školovanja. U američkom sustavu školovanja medicina je podijeljena na dva dijela (traje sedam-osam godina, ovisno o izboru smjera u prvom dijelu uz Pre-med). Prve tri-četiri godine, uz studij, obavezno je položiti i predmete iz pre-med programa, kao što su kemija, biologija, biokemija, fizika, psihologija, sociologija, matematika, genetika.
Da bi aplicirali na sljedeće četiri godine, uz Pre-med program treba odraditi istraživanja odnosno rad u laboratoriju, volontirati, proći kroz kliničko iskustvo. Za sve se morate pobrinuti sami, nitko vas ne zove na istraživanje ili kliničko iskustvo, šaljete mailove voditeljima labova i liječnicima u bolnicama i tu pokazujete svoju predanost i odlučnost – pojašnjava Borna.
Takav trud nikada ne ostaje nezapažen, a Borna napominje da je i za kasniji uspjeh u karijeri izuzetno važno postići što veći prosjek, barem od GPA 3,6 što je ekvivalentno prosjeku 4,6 u hrvatskom sustavu. Također je izuzetno važna preporuka liječnika-mentora. To se postiže ne samo predanim učenjem teorije, nego i odnosom s mentorom, prisustvom u operacijskoj sali, susretima s pacijentima i slično. Sve to rezultira i drugačijim tretmanom liječnika u SAD-u u odnosu na Hrvatsku.
– Biti doktor nije samo bijela kuta i titula “gospon doktor”, nego i veliko odricanje, rad i prije svega požrtvovnost za svaki život. Svoje kliničko iskustvo odrađujem na Hospital of the University of Pennsylvania, gdje se jednako poštuje i liječnika i studenta. Opremljenost škola i laboratorija neusporediva je s hrvatskim, a zanimljivo je i da nije moguće koristiti stara izdanja literature jer se svake godine nanovo ona dopunjuje novim istraživanjima i saznanjima u medicini – govori nam Borna.
Istraživanje na kojem pak on trenutno radi, a koje je nužno za upis na druge četiri godine fakulteta medicine, jest Difference in behavior of full length BRAF i CRAF, BRAF V600E and Heterodimer odnosno istraživanja mutacija koje uzrokuju melanom, karcinom pluća i abdomena.
Proglašen najboljim studentom-sportašem
Osim toga, u cjelodnevne boravke na fakultetu i laboratoriju mora uklopiti i svoje treninge tenisa koji igra za svoje Sveučilište. Na završnici sezone 2017. proglašen je najboljim igračem i dobio je titulu najboljeg studenta s GPA 4,0 među sportašima CACC (Central Atlantic Collegiate Conference).
– Često odlazimo na turnire, pa se zna dogoditi da već u petak odlazimo i vratimo se u nedjelju. Ako igramo na domaćim terenima, onda smo cijeli dan na terenima i tako prođe dan u sportu, ali školske obaveze treba nadoknaditi – kaže Borna.
U rješavanju tih obaveza nema mu premca, što su prepoznali i njegovi profesori.
– Poslali su me na testiranje izabranih studenata mog smjera. Svojim rezultatom ušao sam među 10% najboljih studenata biokemije cijele Amerike. Dosad sam svaki semestar završio najvišom ocjenom te istim rezultatom zaslužio mjesto na Dekanovoj listi. Član sam udruženja najboljih studenata Sjeveroistoka Amerike – Alfa Lambda Delta. Trenutno radim na već spomenutom projektu, što smatram velikim uspjehom jer to obično vode doktoranti – govori nam Borna.
Odlučnost presudna za uspjeh
Ovakvi su mu rezultati neprestana motivacija u svakom novom radnom danu iako priznaje da je ponekad teško sve uskladiti, kao i to da u svakom trenutku mora pokazati da zaista želi uspjeti kao liječnik i znanstvenik.
– Ako ovdje želiš biti student, a stranac si, moraš doći s već savršenim znanjem engleskog jezika, radnim navikama i konkretnom odlukom da je to to. Ako postoji i mali tračak sumnje, onda ćeš ili brzo odustati ili ćeš se slomiti. Ovdje si sam, nema roditelja, nema starih prijatelja. Srećom, imam trenera koji mi je uvijek pri ruci, odlične nove prijatelje koji su uvijek spremni pomoći, a sve ostalo je moj izbor i moja odluka. Moraš se sam dokazati, predstaviti i imati sreće – napominje nam ovaj vrsni student.
Iako slobodnog vremena ima vrlo malo, nastoji ga što bolje iskoristi u čitanju, druženju s prijateljima, gledanjem dobrog filma, dugim šetnjama i upoznavanjem novih krajeva.
Godine studija pred njime
Ima i vrlo jasnu viziju svoje budućnosti, a vjerujemo kako će je svojim radom i ostvariti.
– Već krajem ove godine krećem s pripremama za mcat, što je nešto kao prijemni ispit na medicini u Hrvatskoj, a kojim se prijavljuje na slijedeće četiri godine medicine. Nakon što položim taj ispit, do proljeća sljedeće godine kreću prijave na fakultete. Trenutni mi je cilj upisati kombinirani studij MD/Phd (dr. med/dr. sc).
Smatram da mi istovremena edukacija u oba znanstvena područja, te implementacija znanja iz područja kompatibilnih znanosti omogućuje bolje rezultate u budućem radu, što opet daje određeni doprinos bržem razvoj medicine – zaključuje Borna Novak.
Taj program traje sedam do osam godina, nakon čega planira na specijalizaciju. Kako sam kaže, veseli se što je pred njim još 15-ak godina studiranja, a to je period u kojem će dati sve od sebe kako bi ostvario svoje dječačke snove.
