OD 1. srpnja vožnja ionako skupim hrvatskim autocestama postaje još skuplja. Umjesto da autoceste budu što jeftinije i tako dostupnije građanima Hrvatske i brojnim turistima koji posjećuju našu zemlju, one su postale same sebi svrhom. U zemlji kao što je Hrvatska kojoj je turizam najvažnija grana gospodarstva, podizanje cijena autocesta ima dva efekta: hranjenje lopova koji žive na grbači poreznih obveznika i odbijanje turista koji, za razliku od lopova, zbilja doprinose cijeloj državi.
Konkretno, sama gradnja autocesta opterećena je nizom korupcijskih afera. Primjerice, tuneli su se bojali više puta, bez ikakve potrebe, a na to su utrošeni deseci milijuna kuna.
Inicijativom ‘Ne damo naše autoceste’, građani su svojevremeno odlučili kako ne žele dati autoceste u ruke koncesionara, već ih zadržati u državnom vlasništvu. Tako je opterećenje teško milijarde kuna, koje se i dalje nastavlja povećavati, ostalo na leđima građana.
Jedan od razloga zbog kojih su Hrvatske autoceste toliko skupa i neučinkovita tvrtka, je i golemi broj ljudi zaposlenih po političkoj liniji. Novac koji odlazi na namirivanje njihovih plaća, dodatno siše novac poreznih obveznika.
Novi cjenik
Po novom cjeniku koji se primjenjuje od 1. srpnja 2017., povećanje cestarine za 10% odnosi se na sljedeće dionice: A1 Zagreb-Dugopolje, A1 Zagreb-Karamatići (Ploče), A1 Zagreb-Karlovac, A1-A6 Zagreb-Rijeka (Grobnik), A4 Zagreb-Goričan, A3 Zagreb-Lipovac, A3-A5 Zagreb- Osijek, A11 Mraclin-Lekenik, Bregana, Tunel Sveti Ilija i Krčki most.
Jedna dionica ceste skuplja nego vožnja cijelu godinu u Europi
Cijene su postale toliko bezobrazno visoke da su na pojedinim rutama više nego cijene godišnjih vinjeta u nekim europskim zemljama. Europske zemlje prepoznaju potencijal koji donosi brzo i efikasno prometovanje pa su, shodno tome, prilagodili i cijene svojih cesta. U Rumunjskoj godišnja vinjeta iznosi 28 eura. U Švicarskoj, zemlji koja je sve samo ne jeftina, cijelu godinu možete se voziti autocestom za 37,42 eura. U Bugarskoj cijena godišnje vožnje kroz cijelu zemlju iznosi 50 eura, baš kao i u Slovačkoj.
Samo radi usporedbe, cijena vožnje od Zagreba do Splita iznosi 26,81 euro. To znači da će nas vožnja od Zagreba do Splita i natrag koštati onoliko koliko Bugare i Slovake košta vožnja svim autocestama, kroz cijelu zemlju, tijekom cijele godine. U Češkoj godišnja vinjeta iznosi 55,51 euro, dok godišnja vinjeta u Austriji stoji 86,40 eura. Osim toga, nije zanemariva ni potrošnja goriva koja je znatno veća na autocesti.
Poskupljenje cestarina opravdano je tvrdnjom da ‘hrvatski cestovni sektor karakterizira visoka zaduženost i nemogućnost otplate kreditnih obveza’. U prijevodu – autoceste su u dugovima pa ćemo novac uzeti građanima i stranim turistima.
Alternativne rute i prirodne ljepote
Zbog toga smo za sve turiste izvukli alternativne rute na dionicama autocesta koje su poskupjele. Ako vam zatreba pravac kojim ćete dospjeti do željenog cilja, a ne želite to masno plaćati, možete ga naći klikom na Index.hr.
Osim toga, vozeći besplatnim rutama koje vam nudimo, pruža vam se mogućnost da upoznate brojne hrvatske prirodne ljepote. Hrvatska ima osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. Vožnjom cestama do mora, između ostalih, možete posjetiti Plitvička jezera, Paklenicu ili Risnjak (kliknite za upute). Klikom na malu kartu otvara se veća verzija s detaljima rute.
