Arhitekt Leo Modrčin je autor rekonstruirane stambeno-poslovne zgrade u Vukovarskoj 1 u Čakovcu.
Riječ je o arhitektu koji je veći dio karijere proveo u New Yorku, kamo odlazi na postdiplomski studij i gdje realizira niz projekata s naglaskom na zgradu kazališta na 59. ulici na Manhattanu.
U Hrvatsku se vraća 2008. godine otkad predaje na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i jedan je od istaknutijih protagonista hrvatske arhitektonske scene.
Projektirali ste jednu od najatraktivnijih novogradnji u Čakovcu, u Vukovarskoj ulici, na mjestu nekadašnjeg Projektnog biroa. U svoje vrijeme, taj je objekt također bio arhitektonska iznimka u gradu, a u njemu su nastajali važni projektni zadaci. Da li Vam je, kao arhitektu, ova simbolika bila podstrek i što Vam je bio najveći arhitektonski izazov u prostoru na kojem se zgrada nalazi?
Zanimljivo je da me pitate o zgradi koja je na mjestu Projektnog biroa, iako je zapravo nova zgrada rekonstrukcija stare koja ostaje ugrađena poput kakvog arheološkog nalaza. Zadržali smo osnovnu strukturu nastojeći očuvati geometriju konstruktivnog skeleta, razgibanih uglova i prenoseći ravnine u vertikalu.
Sve što povezujemo s Biroom, a to je izuzetno arhitektonsko i graditeljsko naslijeđe Međimurja, za nas je izazov i izrazita odgovornost. Zgrada u Vukovarskoj je na specifičnoj lokaciji, na samom rubu Perivoja Zrinskih, u nastavku niza nebodera, na sjecištu s glavnom osi šetnice od središta grada do kolodvora i s neposrednim kontaktom sa zgradom Gimnazije Josipa Slavenskog.
Dakle, uz činjenicu da je cijela arhitektonska scena Čakovca i Međimurja povezana s originalnom zgradom Biroa i snažnom graditeljskom tradicijom koju ona predstavlja te da je to autorski rad važnih lokalnih arhitekata Rudolfa Kerna i sveprisutnog člana arhitektonske zajednice kolege Duška Dropulića, težinu zadatku daje sam urbani kontekst koji ovu točku čini jednim od pivota u gradu Čakovcu.
Nije to ništa manje zahtjevno nego graditi na samom rubu Central parka u New Yorku gdje sam živio i radio. Gradio jesam u neposrednoj blizini, ali ne i na samom parku tako da se to sad ostvaruje u Čakovcu, uz jednaku ambiciju i poštovanje.
Zgrada je poslovne i stambene namjene, velikog je volumena i s vidljivim iskorakom u odnosu na sve što se u gradu veličine Čakovca može vidjeti. Jeste li time nametnuli izazov i investitorima?
Ako mislimo na najužu povijesnu jezgru to je točno, ali i u zadnjem velikom graditeljskom iskoraku 1960-ih i 1970-ih godina koji se događao u samoj gradskoj jezgri i njezinom neposrednom susjedstvu s velikim kulturnim, industrijskim i stambenim objektima koje je tek potrebno valorizirati, također je povećano mjerilo i urbanitet Čakovca.
Moram tu spomenuti i nekoliko objekata majstora hrvatske moderne arhitekture Stjepana Planića. Nadam se da je i ova zgrada naznaka novog urbanog uzleta Čakovca i možda povratka optimizma u bavljenje gradom te da se kvalitete urbanog života i poslovično poduzetnog duha u ovoj zgradi ponovno afirmiraju.
Moja uloga je bila olakšana time što je sve bilo pripremljeno da se originalna zgrada Projektnog biroa temeljito transformira i da je, nakon niza prijedloga, odabrano ovo koje se silno trudi da utjecaj velikog volumena učini rahlim te da svojom razvedenošću pomiri raznolike urbane elemente koji se na toj lokaciji prelamaju.
Kojom ste se premisom vodili kad ste projektirali stanove? Koliko je stanova u zgradi, recite nam ponešto o njihovom komforu.
Tlocrtna dispozicija stanova je također uvjetovana konstrukcijom stare zgrade, a ta geometrija nije bila prikladna za stambeni raspored. To je donijelo novu kvalitetu jer su svi stanovi, a ima ih 36, omeđeni nosivim zidovima.
Svi pregradni zidovi su fleksibilni pa je moguće njihovo slobodno adaptiranje na vrlo jednostavan način. Moram spomenuti da su u timu investitora Freeland Ulaganja 2 iznjedrili vrlo atraktivna rješenja interijera koja nadopunjuju originalnost zgrade.
Objekat je u rangu najvišeg energetskog razreda, A, koji jamči toplinsku izolaciju, no posebnu ste pozornost posvetili i zvučnoj izolaciji, zar ne? Molimo Vas, osvrnite se na te i druge elemente.
Kao arhitekt sam zadovoljan da je korišten vrhunski fasadni sustav koji jamči dugotrajnu održivost i kvalitetu zgrade. Uz to, fleksibilnost u izvedbi unutrašnjih pregradnih zidova leži u upotrebi inovativnih gipsanih blokova s kojima se prvi puta susrećem.
To je najbolja kombinacija čvrstih zidova od modularne opeke i gipsanih ploča, točnije to su puni gipsani blokovi od 10 cm koji omogućuju jednostavnost izvedbe, imaju izvrsna akustička svojstva i mogućnost razvoda instalacija. Uvjeren sam da će stanari prilagoditi životni prostor svojim potrebama i idejama.
Usudimo se ocijeniti da objekt nudi komoditet i kad govorimo o pristupu zgradi, parkirališnom prostoru. Jasno je da ste bili ograničeni gabaritima zemljišta, kako ste im doskočili?
Jedinstvo glavne zgrade i njezinog ‘dvorišta’ bila nam je naročiti izazov. Željeli smo da novi projekt bude dobar susjed i da popravi dosta kaotičnu situaciju koja je u bloku vladala prije rekonstrukcije.
Parkiranje stanara i korisnika poslovnih sadržaja riješeno je kao dio cjelokupne urbanističke kompozicije s naročitom pažnjom prema drvoredu šetnice i formiranju prostora nasuprot ulaza Gimnazije.
Parkiralište se spušta ispod poslovnog paviljona pa se vizualno naglašava arhitektura zgrada i zelenilo, omogućuje se maksimalan broj parkirnih mjesta i istovremeno ostvaruje skladna urbanistička cjelina.
Kad bismo tražili da navedete tri odlučujuća faktora za stanovanje u zgradi u Vukovarskoj ulici u Čakovcu, koja bi to bila?
U prvom redu mislim da je postignut izuzetno urbani karakter stanovanja, a da se pritom osjeća individualni karakter i raznolikost svake stambene jedinice. Osim kvalitetnog stambenog prostora pogodnog za prilagodbu svim životnim stilovima, zgrada omogućava i novi odnos prema gradu.
Perivoj Zrinskih s dvorcem je najvredniji element lokacije na jednoj od najvažnijih točaka grada. Dodao bih da su svi ekstra napori investitora predvođeni graditeljskom obitelji Šprajc rezultirali građevinom na dobrobit stanara i korisnika poslovnih prostora, ali i šire zajednice.
Trudili smo se da zgrada, usprkos svojoj naglašenoj prisutnosti, bude puna poštovanja prema okolini i priželjkujem da će joj isto to prihvaćanje u slici grada biti uzvraćeno.
