Vinogradari, povrćari i voćari zbrajaju štete od mraza koji je potkraj prošlog tjedna poharao veći dio Hrvatske. Podaci se na terenu još prikupljaju, no neki se proizvođači pribojavaju se da bi, prema prvim informacijama, štete mogle doseći čak i prošlogodišnje razmjere. Pesimističan je i Željko Banjevčić iz Hrvatske voćarske zajednice, koji također smatra da će razmjeri štete biti slični prošlogodišnjim.
– Nekoliko je dana temperatura bila ispod nule, i to u gotovo cijeloj državi. Manje su štete u istočnim dijelovima, Virovitičko-podravskoj županiji i dijelu Dalmacije, a u ostalim su krajevima veće, negdje i do 100 posto – ističe Banjevčić.
Hrvatska voćarska zajednica pozvala je načelnike, gradonačelnike i župane da što prije popišu štete i proglase elementarne nepogode. Vijesti o mrazom oparenim nasadima stižu iz Vrgorca, ivanečkog kraja u Varaždinskoj županiji, Krapinsko-zagorske županije u kojoj su vlasnici vinovu lozu prekrivali stolnjacima i plahtama, Međimurja…
– Bilo je štete, ali još čekamo informacije o tome koliki su razmjeri. Ovdje u Međimurju nije tako strašno kao lani – kaže vinar David Štampar, predsjednik Udruge Hortus Croatiae.
Njegov kolega Boris Novak iz Štrigove štetu vjerojatno ni neće prijavljivati. – Prošle godine nismo dobili ni kune naknade. Izgubili smo tri do četiri dana za prikupljanje dokumentacije, a onda su rekli da vinogradari neće dobiti ništa, dok su voćari dobili mizeriju – ogorčen je Novak.
Preskupe police osiguranja
Prošle godine je mraz u 18 županija izazvao štetu od oko milijardu kuna, no država je isplatila svega 20 milijuna kuna. I dok vinogradari iz Hrvatske još nisu dobili ni kune, Austrijancima je u vrlo kratkom roku novac sjeo na račune.
– Odmah su došli u Hrvatsku pokupovati grožđe. Sad su imali još i veću štetu, pa će se vjerojatno ponoviti isti scenarij. Doći će po grožđe i nabiti cijene – ističe Štampar. S obzirom na to da mraz postaje sve veći problem, postavlja se pitanje zaštite nasada ne samo od tuče, nego i od mraza. Proizvođači upozoravaju da im je polica preskupa.
– Imamo osiguran vinograd od tuče, za što godišnje plaćamo 30.000 kuna, a osiguranje od mraza stajalo bi nas dodatnih 30.000 kuna – ističe vinar B. Novak. I Banjevčić ističe da zbog niskih prodajnih cijena mnogi nisu u stranju dizati troškove proizvodenje ugovarajući osiguranje.
– Ako ih povećamo, propast ćemo isto kao što bismo propali od mraza – napominje. Rješenja su, tvrdi, sustavi obrane od mraza vodom, tzv. kišenjem, i grijanja toplim zrakom pomoću “frostbustera”. – Trebalo bi pomoći prizvođačima da isfinanciraju postavljanje takvih sustava.
Time bismo pomakli razinu oscilacije u proizvodnji koja je danas i do 60 posto. Kad bismo imali dovoljno ugrađenih sustava obrane od mraza i tuče, ta oscilacija ne bi bila veća od 15 posto – zaključuje Banjevčić.
Krizni stožer pri Hrvatskoj voćarskoj zajednici traži hitni prijam kod ministra Tomislava Tolušića, a zatražit će i donošenje posebne uredbe za nadoknadu šteta od mraza, po uzoru na Austriju.