– Uopće nismo iznenađeni. Uporno smo pozivali na češće kontrole uvoznog krumpira, ali i ostalog povrća iz trećih zemalja, čak i iz EU, no uvijek se više štiti uvoznički lobi, zbog kojega samo u Međimurju trenutačno imamo još oko 10 tisuća tona neprodane robe – kaže predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić, komentirajući jučerašnju objavu Ministarstva poljoprivrede da je fitosanitarna inspekcija u Egipat vratila pošiljku od 25 tona krumpira.
Uvoz krumpira sve veći
Pošiljku je, objašnjavaju u Ministarstvu, pratio ispravan fitosanitarni certifikat.
No provjerom identiteta utvrđeno je da etikete, koje se nalaze na pojedinačnom pakiranju krumpira, sadrže brojčane oznake polja kojih nema na popisu nezaraženih egipatskih područja štetnim organizmom Ralstonia solanacearum, odnosno bakterijom koja uzrokuje smeđu trulež gomolja krumpira i kao karantenski štetnik zagađuje i zemlju i vodu.
Uvoz pošiljke od 24.480 kilograma konzumnog krumpira iz Egipta zaustavljen je tako na ulaznom graničnom prijelazu Rijeka te je naređeno vraćanje pošiljatelju, dok se Mesarić pita koliko je takvih i sličnih pošiljki dosad ušlo u Hrvatsku.
Mladi krumpir nije mladi
Tek je novi ministar Tomislav Tolušić, ističe on, pokazao više razumijevanja za hrvatske proizvođače i proizvodnju i pooštrio kontrole.
– A dok smo mi uvozili svašta i možda se tek svaki 10. tegljač iz trećih zemalja provjeravalo, naše tegljače s krumpirom koji uzgajamo prema rigoroznim propisima EU o tretiranju protiv određenih bolesti i nametnika, po tri su dana držali na granici s BiH kako bi nas obeshrabrili da ondje izvozimo – ističe Mesarić.
Sada je, kaže, aktualan mladi krumpir koji uvozimo, s obzirom na to da će prvi domaći krumpir uzgojen izvan plastenika na naše tržište doći tek 15. svibnja.
– No tko misli da je ciparski ili egipatski mladi krumpir mladi – vara se. Mladi krumpir se lako guli i osjetljiv je kao salata, dok ovome koji nam stiže na tržište treba i 10 dana da se upakira, preveze u brodskom kontejneru, pretovari, istovari… A kako su kontrole nedovoljne, možda je tretiran i sredstvima koja su zabranjena u EU – objašnjava Mesarić.
Domaća roba u skladištu
Njihova roba tako stoji u skladištu, a cvjeta uvoz.
Samo lani smo uvezli 18% više svježeg i rashlađenog mladog i starog krumpira u odnosu na godinu prije, 26.283 tone u vrijednosti 8,5 milijuna eura (32%), od čega 36% mladog krumpira iz Egipta, 21% iz Italije te 14% iz Cipra.
Sa starim pak prednjači uvoz iz Nizozemske (37%), Njemačke, Francuske…, dok hrvatski izvoz krumpira od 1,7 mil. eura u 2016. čini izvoz u Bugarsku, Mađarsku, Sloveniju, Crnu Goru te Rumunjsku, doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede.
Kada je riječ o domaćoj proizvodnji, u 2015. na 10.047 ha proizvedeno je 171.000 tona, najviše u Međimurskoj županiji.
U 2016. vraćeno 35 pošiljaka
Za usporedbu, prije 15 godina RH je proizvela čak 736.000 t na 64.000 ha, da bismo danas bili samodostatni 67,52%.
U Ministarstvu kažu da je ograničen uvoz krumpira i iz nekih drugih mediteranskih zemalja ili regija u EU, ne samo iz Egipta.
Protekle dvije godine fitosanitarna inspekcija zadržala je ili vratila 35 pošiljaka iz trećih zemalja zbog različitih nedostataka ili zaraza, od sjemena rajčica iz SAD-a do plodova limuna iz Albanije, sadnica badema iz Srbije te krumpira iz Cipra zaraženog krumpirovim čistolikim nematodima.
Ove je godine šest pošiljki zadržano ili vraćeno, 240 kg krumpira iz Cipra, četiri paketa sjemene paprike iz Tajlanda te 1800 komada akvarijskog bilja iz Gvineje.
