Muzej Međimurja Čakovec ugostio je izložbu ‘Nikola Zrinski Sigetski i Sigetska bitka’ kojom su u Muzeju Sveti Ivan Zelina u 2016. godini obilježili 450. obljetnicu bitke za Siget i pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog. Koncepcijom i temama prezentiranim ovom izložbom Muzej Sveti Ivan Zelina je obradio povijest obitelji Zrinski i njihove posjede, život na dvoru Zrinskih, Nikolu Zrinskog na husarskim turnirima te opsadu Sigeta. Autori koncepcije izložbe su Mladen Houška i Romana Mačković.
Ova vrlo zanimljiva izložba pokazuje kako je svakodnevni život obitelji Zrinski uvelike bio sličan životima plemenitaša i vlastelina u ondašnjoj Europi. Kroz svakodnevni život Zrinski su si mogli priuštiti, zbog svojeg značaja i bogatstva, podjednaki luksuz kao i većina europskog visokog plemstva pa tako uređenje njihova glavnog dvora u Čakovcu, ali i drugih vlastelinstava, nije nimalo zaostajalo u usporedbi sa dvorovima i vlastelinstvima europskih plemića.
Život u neposrednoj blizini Osmanskog carstva, na samoj vojnoj granici utjecao je na djelovanje obitelji Zrinski. Osmanski i opće istočnjački utjecaj bio je prisutan u dekorativnim detaljima i objektima koji su ukrašavali unutrašnjost palače i vlastelinstava.
Zrinski su također imali i impresivnu privatnu riznicu te riznicu rijetkosti. Izuzetne trgovačke sposobnosti i značaj trgovine u slučaju obitelji Zrinski omogućio im je plodnu trgovinu sa okolnim zemljama, a samim time i nabavku raznovrsne egzotične robe, od biljaka, začina, raznih uporabnih objekata, tkanina, vina, ribe, mesa, itd. Veliku većinu prehrambenih proizvoda nabavljali su putem svojih raširenih i dobro povezanih vlastelinstava, koja su se protezala od Hrvatskog primorja do Međimurja.
Život na samoj vojnoj granici nije im dopuštao pretjerano opuštanje i dokoličarenje, ali kada bi i pronašli slobodno vrijeme uglavnom su ga provodili u lovu, zabavama, plesovima, vjenčanjima, slušanju dvorskih glazbenika, i druženju sa ostalim plemstvom. Ostatak svoga vremena provodili su na isturenim stražarnicama i utvrdama, braneći i održavajući iluziju ugodnog i bezbrižnog života plemenitaša.
Iako je Nikola IV. Zrinski od svoje mladosti ratovao protiv Osmanlija legendom je postao zahvaljujući junačkoj obrani mađarske utvrde Siget. Do zauzimanja Sigeta došlo je tijekom novog habsburško-osmanskog sukoba koji je započeo početkom 1566. godine.
Cilj pohoda bio je zauzimanje Beča, a osvajanje Sigeta, utvrde izuzetnog geostrateškog položaja na putu prema austrijskim zemljama i Beču, trebalo je omogućiti nesmetano napredovanje osmanskih snaga. Zapovjednik Sigeta od 1561. bio je Nikola IV. Zrinski koji je sudjelovao u svim većim vojnim akcijama u regiji.
Osmanske snage s operativnim napadima na utvrdu započele su 7. kolovoza 1566., a obrana je uspjela izdržati punih mjesec dana. Sukob je odnio velike gubitke na obje strane, od 2300 – 2500 branitelja preživjelo ih je tek sedam, a osmanske snage brojile su između 20 000 i 25 000 poginulih.
Zrinski je odbio predaju i okončao u junačkom jurišu, zarađujući tako usporedbu sa spartanskim kraljem Leonidom. Smrt je zadesila i Sulejmana Veličanstvenog, koji je umro tijekom opsade, no taj je podatak bio zatajen njegovoj već demoraliziranoj vojsci i otkriven joj je tek na povratku.
Sultanova smrt zaustavila je osmansko napredovanje, a ubrzo je rat i okončan. Bitka kod Sigeta i junačka pogibija Nikole IV. Zrinskog imala je odjeka diljem Europe te je postala inspiracijom mnogim književnim, umjetničkim i povijesnim ostvarenjima.
Izložbu možete razgledati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec do 18. travnja, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 18 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati. Cijena ulaznica je 10 kuna za odrasle i 5 kuna za umirovljenike i djecu.
