Skoro mjesec dana u našem kraju vladaju polarne hladnoće s noćnim i jutarnjim temperatura do -20 Celzijevih stupnjeva, a njihovo djelovanje najviše osjećaju hrvatske ptice pjevačice i ptice korisnice.
Mnogo njih zbog hladnoće, ali prvenstveno zbog nedostupnosti hrani i vodi, mnoge ugibaju, ponekad na pragovima obiteljskih i gospodarskih građevina.
Martin Jakopić iz Orehovčaka, jedan je ljudi koji brinu o pticama pjevicama i pticama korisnicama, te im svakodnevno na više mjesta ostavlja hranu.
– Sama zima i nije tako opasna za ptice, ali ovakva sa snijegom koji je prekrio travnjake, livade, polja, voćnjake, dvorišta i šumarke, je ne samo opasna nego i pogubna za mnoge ptice koje mi nazivam ‘domaćin ftičekima’, jer su stalno blizu naših kuća i gospodarskih građevina. Zbog snijega ne mogu do prirodne hrane, te gladne i izmorene ugibaju ili smrzavaju.
Već nekoliko godina primjećujem kako nekih vrsta više nema, a štingleci, zebe, sjenice, slavuji, pa i grlice, češljugari, vrapci, divlji golubovi, kosovi i škvorci (čvorci) se mogu gotovo izbrojiti na prste. Čudi me nemar ljudi, ali i takozvanih zelenih i zaštitarskih udruga i ustanova koji se ne brinu za ove vrste ptica, kao i za mnoge druge.
Oglase se tek i to ‘slavodobitno’ kada ptice uginu od ptičje gripe, umjesto da im raznose hranu, kaže Martin Jakopić, podučavajući nas, svoje unuke i prolaznike kako ptice trebaju čovjekovu pomoć u hrani. Bez obzira na onu:’…. pogledajte ptice nebeske, niti siju, niti žanju, a žive….’.
Zimi još nije kraj, pak stoga svatko od nas ima priliku da s nekoliko sjemenki ili zrna žitarica nahrani koju ptičicu, a one će nam na proljeće zahvaliti lijepim pjevom, korisnim uništavanjem štetočina, i pored svega lijepim izgledom.
Fazani, jarebice, trčke, jastrebovi, vrane, ševe, žune, djetlići, kukavice, svrake, prepelice, šljuke, divlje patke i divlje guske, nekako će se snaći, ali ako možete i njih nahranite.
