Gotovo 250 tisuća zaposlenih u javnom sektoru još tjedan dana neće znati hoće li ovaj mjesec dobiti 1250 kuna božićnice, čija bi isplata stajala državni proračun oko 300 milijuna kuna.
Rebalansom koji je nedavno prošao u Saboru izrijekom nisu osigurana sredstva za božićnicu, no kao i kod nekih drugih nespecificiranih obaveza, isplata se može pokriti odlukom o preraspodjeli proračunskog novca.
Pravni aspekt priče jednako je kompliciran kao i financijski – kolektivni ugovor koji obavezuje državu na isplatu božićnice vrijedi do 12. prosinca, no pravne norme nalažu da obaveza isplate ostaje na snazi tri mjeseca po isteku kolektivnog ugovora – pod uvjetom da se sindikati ne odreknu tog prava.
Vrijeme i sudska praksa su za sindikate i nitko ne očekuje da bi se neki sindikalist usudio potpisati dokument koji bi državu oslobodio obaveze isplate božićnice. Očekuje se da će u razdoblju tromjesečne produljene primjene temeljnog kolektivnog ugovora sindikati i Vlada potpisati novi dokument kojim bi se mogla rasplesti i sudbina sporazuma o plaćama.
Dakle, iz svega proizlazi da će zaposleni u javnom sektoru dobiti po 1250 kuna, no to još nitko službeno ne želi potvrditi.
Isplata dara za djecu, božićnice i jubilarnih nagrada uobičajeni su i u privatnom sektoru, a njihovi se iznosi kreću od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna te u ukupnom mjesečnom fondu prosinačkih primanja dosežu do 700 milijuna kuna!
Inače, godišnji neoporezivi iznos prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku iznosi 2500 kuna, a najčešće se koristi za regres, božićnice ili uskrsnice. Ako ukupni primici po osnovi nagrada prijeđu neoporezivi iznos, tada se iznos koji prelazi 2500 kuna smatra plaćom te se oporezuje sukladno tome.
