U ime obitelji napisali su primjedbu na kurikularnu reformu tražeći da se iz lektire izbace brojni hrvatski autori poput Zorana Ferića, Dubravke Ugrešić, Slavenke Drakulić i međimurskog autora Kristiana Novak.
Nakon što su Boris Jokić kao voditelj Ekspertne radne skupine za rad na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, kao i ostali članovi, zatražili razrješenje s dužnosti zbog ‘pritiska marginalnih političkih opcija’, pritom misleći na stranku Hrast, njezinog čelnika Ladislava Ilčića i njegovu prijateljicu i suradnicu Željku Markić, mediji su secirali primjedbe U ime obitelji na kurikularnu reformu, pišu Vjesti.rtl.hr.
Osim što je Markić oštro protiv uvođenja građanskog odgoja u nastavu, predložila je da umjesto toga učenici radije ‘podižu svijest o nacionalnom identitetu’.
U ime obitelji najviše primjedbe imalo je na kurikulum hrvatskog jezika.
“Potrebno je u cijelosti dobro revidirati popis lektirnih naslova te izbaciti sva djela koja mlade navlači na teme seksualnosti i svih mogućih devijacija na tom području i uz to obrađene tako da će mladi prije steći ovisnost o pornografiji, nego želju za čitanjem klasika i proširivanjem spoznajnih vidika, što je suprotno odgojnoj dimenziji škole i nastave hrvatskoga jezika”, stoji u zahtjevu U ime obitelji.
Dodatno traže da se iz lektire uklone autori poput Silvije Šesto (Debela), Zorana Ferića (Anđeo u ofsajdu), Harukija Murakamija (Kafka na žalu), Kristiana Novak (Črna mati zemla), Patricka Suskinda (Parfem), Dubravke Ugrešić (Forsiranje romana reke), Slavenke Drakulić (Mramorna koža), Marquerite Duras (Ljubavnik).
Ovdje je bitno napomenuti kako je Slavenka Drakulić najprevođenija hrvatska književnica i publicistkinja, a knjige Dubravke Ugrešić prevedene su na gotovo sve europske jezike i nagrađivane međunarodnim nagradama.
Prema U ime obitelji, iz lektire je potrebno izbaciti sva ona djela koja su ‘štetna za duševno (emocionalno), duhovno i intelektualno zdravlje učenika jer je njihov izbor u sukobu s ishodima međupredmetne teme Zdravlje koja govori o ovim vrstama zdravlja i skrbi za nj’, kao i ‘djela neprimjerena nastavi tematski, sadržajno i jezično (perverzije, pornografija, pedofilija, vampirizam, kanibalizam…vulgarizmi) jer su u suprotnosti s principom primjerenosti dobi učenika i njihovu kulturnome i životnom iskustvu, koji se utvrđuje u kurikulum kao bitan za izbor djela; djela koja su ispunjena vulgarizmima jer krše estetski kriterij i u suprotnosti su s traženjem poštivanja uljuđenog komuniciranja i bontona u nastavi; djela koja mlade navlači na teme seksualnosti i svih mogućih devijacija na tom području i uz to obrađene tako da će mladi prije steći ovisnost o pornografiji, nego želju za čitanjem klasika i proširivanjem spoznajnih vidika, što je suprotno odgojnoj dimenziji škole i nastave hrvatskoga jezika’.
