Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je promjene u obrazovnom sustavu i uvođenje tzv. dulanog modela srednjoškolskog obrazovanja kakav se već dulje vrijeme provodi u Bavarskoj.
Pilot-projekt zahvatio bi Međimursku i Zadarsku županiju, a tim ‘bavarskim modelom‘ trebao bi se riješiti i problem nedostatka kadrova koje poduzetnici neuspješno traže.
Nemaju uvjete
Mr.sc. Mirela Lekić iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) ističe da se dualni model za obrtnička zanimanja već provodio od 1994. do 2003., s povećanim fondom sati praktične nastave koja je povjerena obrtnicima.
– Učenik je tijekom naukovanja bio potpuno uključen u poslovno okruženje u kojem ga majstor postupno uvodi u tajne zanimanja. Učenjem kod poslodavca stječu se i razvijaju brojne brojne socijalne kompetencije kao što je pravoremen dolazak na posao, poštovanje radne discipline, komunikacija s ostaim radnicima, nadređenima, kupcima i slično – ističe prednosti.
Kako bi se izbjegla dva modela u obrtničkim zanimanjima – dualni i klasični, 2003. pokrenut je tzv. jedinstveni model obrazovanja (JMO) za šezdesetak zanimanja, a kad je potkraj 2013. na snagu stupio novi Zakon o obrtu, obrtnički programi ponovno su vraćeni pod okrilje Ministarstva. Time je, procjenjuje, i počelo urušavanje dualnog sustava.
Problemi koji su ga pratili bili su i otpor u školama, nedostatak podrške udruženja gospodarstvenika i ministarstva, a HOK nije imao novac za otvaranje obrazovnih tehnoloških centara.
– I danas, kad veliki dio Europe prepoznaje njegovu važnost, najveća prepreka je različito vrednovanjestrukovnog obrazovanja, posebno praktičnog dijela izobrazbe, a time i strukovne kvalifikacije, koje učenici, roditelji, pa i sami prosvjetni djelatnici, najčešće doživljavaju kao da su niže razine. S obzirom na prevelik broj strukovnih škola i razgranatu mrežu programa, velik broj škola ne može, nema ni potrebe, biti tehnički i tehnološki dovoljno opremljeni. Nema ni sustavnog poticanja partnerstva za uspostavljanje veza između škola i tvrtki, odnosno integracije rada i učenja – smatra Mirela Lekić.
Problem zakonodavstva
Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole Čakovec, kaže da je njemački model s polovicom radnog tjedna u školi, a polovicom na praksi bio dobar, ali samo za Njemačku u kojoj je radno zakonodavstvo posloženo tako da učenici već sa 16 godina imaju pravo na plaću i radni staž. U Hrvatskoj to ne mogu prije 18. godine.
– Pokazalo se i da je premalo radnih dana u godini pa je dualni sustav zamijenjen JMO-om s nešto manje sati praktične nastave, koji i danas provodimo – kaže. Istraživanje je, ističu u HOK-u, pokazalo da velik broj učenika i ostaje raditi u obrtu ili tvrtki u kojima su obavljali praksu.