‘Proljeće je, a u meni nemir od sreće bi zagrlio svemir…’ Mislim da je ovo stvarno godišnje doba koje nas motivira i puni baterije za mnoge aktivnosti u vrtu, dvorištu, prirodi…
Zato sam sjela na svoj proljetni dvokotač zelenko i uputila se na naš stari dobro poznati Čakovečki plac. Ovog tjedna za oko su mi zapale fineeeeee jagode, kruškice i grožđe.
Jagoda – je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60 % vode, može biti i do 12 % šećera te vitamina C od 24 – 97 mg%. Cvjeta više puta u godini i služe kao biljke indikatori za ispitivanje virusa. Jagode je najbolje jesti svježe, natašte ili između obroka. Jedu li se nezašećerene, odlično gase žeđ, a smiju ih jesti i dijabetičari.
Jagode mogu pomoći: kod oporavka nakon bolesti, za jačanje imuniteta, kod bolesti žući i jetre, kao prevencija želučanih bolesti, kod artritisa i reume, u liječenju anemije, kod bubrežnih kamenaca i kod povećanog kolesterola i krvnog tlaka.
Kruške – (Pyrus) su voće, roda biljaka iz porodice Roseceae. Ona je kritosjemenjača, što znači da joj se sjemenka u cvijetu nalazi u tučku(skrivena je), a kad se cvijet pretvori u plod, sjemenka se nalazi unutar ploda. Plod se kruške sastoji od peteljke, vrata (uskog dijela) i tijela (debelog dijela), a na samom dnu nalazi se čaška. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja.
Općenito plod kruške ima veće okruglo dno koje se sužava prema vrhu peteljke, a ovisno o sorti tanka kora može biti žute, zelene, smeđe, crvene boje ili kombinacija navedenih boja. Meso kruški je slatko i bogato sokom, dok mu je tekstura mekana i lagano zrnata. Sredina ploda, kao i kod jabuke, sadrži nekoliko sjemenki. Razne sorte krušaka dostupne su cijele godine, iako je prava sezona od kolovoza do listopada.
Grožđe – Vinova loza je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu. Kultura vinove loze potječe od prije 9000 godina iz područja Male Azije, Zakavkazja, Mezopotamije. Pouzdani podaci o kulturi vinove loze u Egiptu stari su 6000 godina. Danas u svijetu postoji oko 8000 vrsta grožđa. Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog ili oporog okusa.
Grozdovi sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobama dozrijevaju tijekom ljeta i nude obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala potrebnih našem organizmu. Grožđe je odličan izvor vitamina C i vitamina skupine B (osim B12), koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav. Od minerala, grožđe sadrži kalij, fosfor, kalcij, magnezij, mangan, natrij, bakar, cink i željezo. Sok od grožđa je bogat vitaminima A, B i C.
