‘Nakon 40 poslanih zamolbi dobila sam posao, no da nisam odradila stručno osposobljavanje, nema šanse da bih se zaposlila.’
Pukla od smijeha
‘Bolje je obaviti stručno osposobljavanje kod privatnika jer se kod njih nakon isteka godine dana lakše dobije posao, dok u državnim službama nemamo šanse.’ ‘Privatnici rijetko zapošljavaju za stalno jer im je isplativije svake godine uzimati nove ljude preko burze jer ih to ništa ne košta.’
‘Na nas koji smo završili stručno osposobljavanje gledaju kao da nismo ništa radili nego smo, eto, godinu dana samo zujali’… Komentari su to mladih koji su bili uključeni u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, jednu od mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Tom mjerom, objašnjavaju u HZZ-u, žele nezaposlenim osobama bez radnog iskustva osigurati ulazak na tržište rada.
Poslodavci s većim brojem zaposlenih mogu dobiti odobrenje za onoliko osoba za koliko mogu osigurati kvalificiranog mentora, no ne više od broja zaposlenih po ugovoru o radu. Jedna od najčešćih kritika te mjere jest da poslodavci uzimaju mlade na stručno osposobljavanje jer ih financira država, što ostale ljude na tržištu radne snage, koji godinama čekaju posao, stavlja u neravnopravan položaj. Tzv. Mrsićevi volonteri koji su radili ili rade za 2400 kuna mjesečne naknade još nisu načisto je li bolje i dugoročno isplativije tih godinu dana odraditi u javnom ili privatnom sektoru.
No brojke jasno pokazuju da kod privatnika “volontira” samo trećina mladih, dok su ostali raspoređeni po školama, županijskim, gradskim i općinskim upravama, javnim poduzećima i ustanovama. Prema podacima koje smo dobili od HZZ-a, prošle godine u tu je mjeru bilo uključeno 18.598 mladih, 4345 više nego 2014. godine.
– Tijekom 2015. omjer korištenja mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa iznosi 33 posto u privatnom sektoru i 67 posto u javnom ili državnom sektoru – kažu nam u HZZ-u. Zapošljavanje polaznika stručnog osposobljavanja prati se tek godinu dana nakon izlaska iz te mjere pa će u HZZ-u ove godine zbrojiti polaznike koji su kroz mjeru prošli u 2014.
– Za polaznike koji su bili sufinancirani tijekom 2013. godine zaposlenost nakon 12 mjeseci po izlasku iz mjere iznosi 59,7 posto – ističu u HZZ-u ne navodeći koliko ih je u kojem sektoru. Iskustva mladih su različita. – Jedna je žena pukla od smijeha kad sam rekla da sam odradila stručno osposobljavanje i razgovor za taj posao u javnoj službi je završio za 20 sekundi. Od privatnika mi se nitko nije ni javio – napomenula je jedna korisnica mjere.
Potražnja za poslom
Među onih 59,7 posto koji su uspjeli pronaći posao nakon stažiranja jeIgor Slaviček, koji se zaposlio na projektu EU “Medgen Borza” i radi u gradskoj upravi u Prelogu. Smatra da se lakše zaposliti u privatnom sektoru nego u javnom.
– Veća je i potražnja za radnom snagom. U javni je sektor teško upasti jer tu ljudi rade do mirovine i ne mijenjaju radno mjesto, dok je u privatnom veća fluktuacija – ističe Slaviček.
