Vijesti / Životni stil
Životni stil
Čak 75 posto posjeta liječniku je zbog posljedica stresa. Što učiniti?
Ilustracija - Pixabay

stres

Čak 75 posto posjeta liječniku je zbog posljedica stresa. Što učiniti?

Dugotrajni stres može utjecati na bilo koji organ ili sustav u tijelu te dovesti do zatvora, proljeva, sindroma iritabilnog crijeva, žgaravice, gastritisa, glavobolje i migrene...

Stres u našim životima gotovo je nemoguće izbjeći. S njim se susrećemo svakoga dana, u različitim situacijama i s različitim posljedicama. Čak 78 posto radnika pod stresom je zbog posla, čak 75 posto posjeta liječnicima obiteljske medicine je zbog problema izazvanih stresom, a brojne su posljedice koje stres ostavlja na naše zdravlje.

Fizički i psihički stres mogu dovesti i do razvoja ozbiljnih bolesti, a štetne posljedice djelovanja stresa, pogotovo kroničnog, odražavaju se na svakom organu i svim tjelesnim funkcijama.

S magistrom Anitom Frauwallner, osnivačicom i vlasnicom austrijskog Instituta AllergoSan, centra za kompetenciju i istraživanje mikrobioma te utjecaja dobrih bakterija na ljudsko zdravlje razgovarali su o utjecaju stresa na naše živote i zdravlje, s dubljim uvidom u ovu problematiku koja zaokuplja svakoga čovjeka koji živi u ovim modernim, stresnim vremenima, posebice kada se s godišnjeg odmora vratimo rutini – poslu, školi, fakultetu i ostalim obvezama nakon ljeta.

Mag. Frauwallner: Postoje različite vrste stresa. Onaj kratkotrajan poznat je kao eustres, a djeluje pozitivno, npr. iščekivanje rođenja djeteta ili nervoza prije vjenčanja. S druge strane, ako je osoba dulje vremena izložena stresu, bilo na poslu ili u školi, cijeli organizam dovodi se u stalno „alarmantno stanje“.

Ovaj je negativni stres poznat kao distres, a može utjecati na bilo koji organ ili sustav u tijelu te dovesti do zatvora, proljeva, sindroma iritabilnog crijeva, gastritisa, glavobolje i migrene, kardiovaskularnih bolesti, ali može uzrokovati i psihičke tegobe poput poremećaja koncentracije i spavanja, nervozu, anksioznost, „burnout“ i depresiju. Važno je napomenuti da stres svatko doživljava drugačije. Odgovor na stres ovisi o različitim čimbenicima kao što su genetika, osobnost, iskustvo, uvjerenja i ponašanje. Istraživanja su potvrdila da taj odgovor ovisi i o mikrobioti – skupu mikroorganizama koji se nalaze u crijevima.

Mag. Frauwallner: Od svih organa, crijeva su ona koja su najosjetljivija na stres. U stresnoj situaciji naše tijelo se fokusira upravo na tu situaciju i samo na one funkcije organizma koje tada mogu biti od pomoći. Ostale su tjelesne funkcije, koje troše mnogo energije, potisnute jer trenutno nisu potrebne. To uključuje probavu i crijeva! Kod 85% ljudi stres utječe na probavne organe.

Tijekom dugotrajnog stresa dolazi do smanjenog protoka krvi u crijevima i ona postaju propusna (leaky gut). Uz ova oštećenja u crijevima, crijevna barijera nas više ne štiti od toksina, patogena i alergena, koji bi trebali biti izbačeni iz organizma, jer oni sada slobodno odlaze u krv. U crijevima se aktiviraju upalne tvari, štetne crijevne bakterije mogu se nesmetano razmnožavati, a vi se više ne osjećate dobro, već slabo i bolesno.

 

Najnovije

Dodavanje novih komentara je onemogućeno.