Premda često ne možemo kontrolirati sve, gotovo uvijek postoji nešto na što možemo utjecati i tako popraviti situaciju u kojoj smo se našli ili svoje raspoloženje, kaže bihevioralna psihologinja.
Kognitivno bihevioralna psihologinja Alice
Boyes kaže da svatko kad je loše raspoložen
može i sam sebi dosta pomoći, uz par jednostavnih tehnika. Evo
što savjetuje:
1. Budite ekstra strpljivi s drugima
Dobra djela mogu biti učinkovita
u podizanju raspoloženja, pa budite ljubazni i
strpljivi s nekim tko vas možda i živcira jer, na
primjer, na poslu nije učinkovit i ne radi dobro.
Zašto to pomaže: Moderno društvo kojem pripadamo često
kao da tolerira samo iznimnost, a ljubaznost će vas
podsjetiti da svijet ipak nije brutalno mjesto.
2. Budite posebno prijateljski nastrojeni prema
nepoznatima
Raspoloženje si na sličan način možete popraviti tako da budete
iznimno prijateljski nastrojeni prema onima koje ne
poznajete ili poznajete površno, pa možete na primjer pohvaliti
kolegu za kojeg znate da dobro radi, a kojeg inače samo
pozdravite u prolazu.
3. Zapitajte se što uopće
možete kontrolirati
Ljudi su često najtjeskobniji kad se
nađu u neizvjesnim situacijama, a premda često ne
možemo kontrolirati sve što se događa, gotovo uvijek postoji
i nešto na što možemo utjecati.
Zato čak i ako to ne jamči dobar ishod, trebamo poduzeti sve
što možemo da uvećamo šanse da sve dobro završi.
4. Preskočite neki zadatak (ili jedan korak u
zadatku)
Ponekad pri izvršavanju raznih zadataka sami na sebe vršimo
najveći pritisak, no ne treba sve uvijek biti
besprijekorno; neki se zadaci mogu i odgoditi bez da to
ikome zasmeta ili bez da itko primijeti.
To će vam pomoći shvatiti da niste ‘zapeli’ u svom
životu i da ga ne promatrate sa strane bez mogućnosti da sami
donesete neke odluke.
5. Recite nekom bliskom što u odnosu s njim
cijenite
Ako u svom životu imate nekog kog posebno cijenite, a to mu
govorite rijetko ili nikad; prijatelja, člana obitelji, suradnika
ili klijenta; recite mu otvoreno
što konkretno cijenite u svom odnosu s njim.
– To će vam pomoći da bolje razmislite odakle
dolazi podrška koju imate i da se sjetite da i o
vama netko brine – objasnila je Boyes za Psychology
Today.