Oni koji spavaju manje od šest sati dnevno imaju, prema stručnjacima sa Sveučilišta u Edinburghu, 30 posto veću vjerojatnost da u starijoj dobi razviju demenciju...
Ako vam je fokus ikad bio na vlastitom zdravlju i
onome što zovemo ‘zdravim načinom života’, vjerojatno
ste povremeno naišli na opće zdravstvene savjete oko toga koliko
bi dnevno trebali hodati, koliko, što i kada jesti i piti
ili koliko spavati – no, trebamo li stvarno u danu napraviti
baš 10.000 koraka da budemo zdravi i ‘fit’? Ili popiti osam
čaša vode i odspavati osam sati?
Prema američkoj znanstvenici i savjetnici za vježbanje i
održavanje kondicije Tamari Hew-Butler, neki od tih
savjeta su dosta općeniti, a prave ‘norme’ ovise o više čimbenika
i mogu biti za svakoga drugačije.
Ona tako za dnevni unos vode za The
Sun kaže da količina vode koja je čovjeku potrebna ovisi
ponajprije o njegovoj tjelesnoj težini, zatim o vanjskoj
temperaturi, razini tjelesne aktivnosti i slično.
10.000 koraka dnevno
Brojka od 10 000 datira još od Olimpijskih igara u
Tokiju 1964. godine kad je jedna japanska
tvrtka prodavala pedometar ‘Manpo-kei’: ‘man’ kao
čovjek, ‘po’ prema riječi za korake i ‘kei’, japanski
metar.
Prodaja ‘Manpo-kei’ pedometra doživjela je globalni
uspjeh, a brojka od 10.000 ljudima je ‘ostala
u uhu’.
Novo istraživanje Harvarda nekoliko je
godina pratilo 16.000 žena u sedamdesetima, a
istraživači su im bilježili broj dnevno prijeđenih koraka, te
kasnije i vrijeme i uzroke smrti.
Četiri godine kasnije, njih 504 je umrlo, a prosječni broj
dnevnih koraka onih koje su živjele dulje bio je 5.500.
Pet porcija voća i povrća dnevno
Istraživači s Imperial Collegea u Londonu otkrili su da je
– iako jedenje pet porcija voća i povrća dnevno može
smanjiti rizik od karcinoma, bolesti srca i moždanog udara –
najbolje pojesti duplo toliko!
Istraživanje je objavljeno u International Journal of
Epidemiology, a pokazalo je da je 800 grama ili deset
porcija dnevno najviše štitilo od navedenih bolesti, a autor
istraživanja dr. Dagfinn Aune kaže da bi se – kad bismo svi
konzumirali deset porcija dnevno – u svijetu svake godine
spriječilo oko 7,8 milijuna preranih smrti.
Osam sati sna dnevno
Poznato je da san popravlja imunološki sustav i mentalno
stanje, te da može i smanjiti rizik od nekih ‘ozbiljnijih’
bolesti poput dijabetesa tipa 2 ili bolesti srca – ali koliko sna
stvarno za to trebamo?
Britanska Nacionalna zaklada za zdravlje spavanja kaže da
zdrave odrasle osobe trebaju sedam do devet sati sna kroz noć,
bebe, mala djeca i tinejdžeri nešto više od toga, a svi stariji
od 65 godina sedam do osam sati sna.
Isto tako oni koji spavaju manje od šest sati dnevno imaju, prema
stručnjacima sa Sveučilišta u Edinburghu, 30 posto veću
vjerojatnost za razvoj demencije u starosti.
Žene dnevno trebaju unijeti 2.000, a muškarci
2.500 kalorija
I to 400 kalorija za doručak i po 600 za ručak i večeru, a
razlika se unese napicima i grickalicama između obroka, kaže
Svjetska zdravstvena organizacija, no neki stručnjaci ističu
i da ne bismo trebali brojati unos kalorija, jer
ih ionako svi različito brzo sagorijevamo.
Osam čaša vode dnevno
Preporuke o osam čaša dnevno datiraju još iz 1945. godine, kad se
smatralo da većina odraslih treba oko 2,5 litre vode dnevno, što
je jedan mililitar za svaku kaloriju hrane. Slični savjeti
vrijede i danas, iako nisu svi liječnici složni oko toga treba li
popiti toliko vode ili je bolje vodu u organizam unositi
kroz razne namirnice bogate vodom.
Pedijatar Aaron Carroll ističe da većina našeg
unosa vode dolazi iz izvora poput voća i povrća, piva, čaja i
kave, a znanstvenica Tamara Hew-Butler kaže
da potrebna količina vode ovisi o razini tjelesne aktivnosti
pojedinca, njegovoj tjelesnoj težini i vanjskoj temperaturi.
Ne više od šest grama soli dnevno
Sol je neophodna za zdrav živčani sustav i održavanje mišića
u pokretu, ali pretjerivanje povećava rizik od srčanog
i moždanog udara.
Britanske Vladine smjernice kažu da zdrave odrasle osobe ne bi
trebale konzumirati više od šest grama dnevno, a
udruga Action On Salt kaže da većina ljudi dnevno potroši
8,1 gram soli – a kad bismo to smanjili za 25
posto, smanjili bismo i moždane udare za 22 posto, te
srčane za 16 posto.
‘Zdravi’ BMI je 18,5 – 24,9
Indeks tjelesne mase (BMI) koristi se za kategorizaciju zdravlja:
visok ili nizak BMI može tako biti pokazatelj loše prehrane,
niske razine aktivnosti ili visokog stresa, a izračunava se
dijeljenjem težine u kilogramima s visinom u centimetrima.
Raspon od 18,5 do 24,9 BMI smatra se zdravim, a sve ispod
toga je ‘pohranjenost’, odnosno iznad ‘pretilost’. Ipak, sam BMI
ne može biti odraz nečijeg cjelokupnog stanja organizma – tome u
prilog idu i primjeri profesionalnih sportaša; najčešće
boksača i ragbijaša; koje
zbog velike mišićne mase BMI može svrstavati
među pretile, premda nemaju puno masnoća u tijelu i potpuno
su zdravi.