Dokazano je da ova metoda disanja poboljšava raspoloženje, popravlja fokus i san, podiže energiju i čini nas općenito otpornijima...
Znojni dlanovi i ubrzan rad srca neki su od
najčešćih fizičkih odgovora na stres, a dobra je vijest da
je sve neželjene pojave stresa moguće kontrolirati disanjem,
kaže psihologinja i autorica knjige Heart Breath Mind (Srce,
dah i um) dr. Leah Lagos.
– Prvo treba shvatiti što nam stres fiziološki čini. Puls nam
skače, a mozak dobiva signal da tijelo kreće ili u obranu
ili u bijeg. Mišići se jače stežu i slabi nam
sposobnost donošenja odluka. Mijenja se i varijabilnost
otkucaja srca (HRV), odnosno vrijeme između jednog i drugog
otkucaja srca, koje se smanjuje – objasnila je Lagos za
Shape.
Ona je nedavno zajedno sa istraživačima sa
Rutgers Sveučilišta otkrila da sistematsko
pravilno disanje u trajanju od dvadeset minuta – a koje
se provodi dvaput dnevno – može značajno ublažiti stres,
smanjiti puls i krvni tlak i pojačati gore spomenuti HRV.
– Za ovu se vježbu diše u rezonantnoj ili idealnoj
frekvenciji, što je oko šest udisaja u minuti. A sljedeći
put kad vam se dogodi nešto stresno brže ćete se toga
osloboditi, jer ste tijelo uvježbali da tako reagira – kaže
Lagos.
Dokazano je, napominje, i da ova metoda
poboljšava raspoloženje, popravlja fokus, pomaže
za bolje spavanje, podiže energiju i čini
nas općenito otpornijima.
Kako se radi vježba disanja za stres?
Većina ljudi udiše četiri sekunde i izdiše šest
sekundi, bez stanke između. Dišete tom brzinom dvije minute
(postavite tajmer), i, a onda to tako da prvo kroz
nos udahnete, pa kroz stisnute usne
izdahnete, kao da pušete na nešto vruće. Dok u
glavi odbrojavate četiri sekunde za udisaj i šest
sekundi za izdisaj, usredotočite se na protok zraka koji ulazi
kroz nos i izlazi kroz usta.
– Kad završite, vjerojatno ćete biti opušteniji i budniji.
Takvo disanje provodite po 20 minuta dva puta dnevno i otkucaji
srca će vam se smanjiti što znači da srce više neće biti pod
velikim naporom, zbog čega je odmah i zdravije – kaže Lagos.
Kad srce ne radi pod opterećenjem, ističe
ona, možemo se baviti istom razinom tjelesne aktivnosti
ali sa puno manje napora.
Koristi li ova vježba disanja i mozgu?
Da, jer se već nakon 20 minuta vježbe u mozak šalje više kisika i
krvi. – Brzo ćete primijetiti veću koncentraciju i bolji
fokus, a moći ćete i donositi objektivnije odluke – zaključila je
Lagos, što bi moglo pomoći da, iako starimo, mozak
dulje ostaje u odličnoj formi. A baš je to fokus za iduća
istraživanja istraživanja dr. Lagos i tima istraživača sa
Rutgers Sveučilišta u New Jerseyju.