Božićna jelka stoljećima je simbol Božića. Donosimo priču o povijesti, hrvatskim i međimurskim običajima te načinu ukrašavanja božićne jelke nekad i danas.
Božićna jelka danas je neizostavan dio blagdanskog ugođaja u gotovo svakom domu, no njezina povijest i simbolika sežu puno dalje od modernog vremena i sjajnih lampica. Zeleno drvce postalo je snažan simbol života, nade i obnove, a kroz stoljeća je poprimilo različite oblike i značenja.
Povijest božićne jelke
Korijeni običaja kićenja zimzelenog drveća sežu još u pretkršćansko doba, kada su zimzelene grane simbolizirale život i snagu prirode u najtamnijem dijelu godine. U današnjem obliku, božićna jelka počinje se pojavljivati u srednjoj Europi u 16. stoljeću, ponajprije u Njemačkoj, odakle se običaj postupno proširio po cijeloj Europi.
U početku su se drvca kitila vrlo skromno – jabukama, orasima, suhim voćem i papirnatim ukrasima. Svaki ukras imao je svoje značenje: jabuke su simbolizirale život i zdravlje, orasi snagu i blagostanje, dok je svjetlost svijeća predstavljala Kristovo rođenje.
Božićna jelka u hrvatskim i međimurskim običajima
U Hrvatskoj se božićna jelka u domovima masovnije pojavljuje tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Prije toga, posebnu ulogu imale su grančice zimzelenog drveća koje su se stavljale iznad vrata, na prozore ili oko svetih slika.
U međimurskim domovima božićno drvce kakvo danas poznajemo dugo nije postojalo. Umjesto cijelog drvca, vezale su se dvije ili tri grane jelke koje bi se položile na stol ili objesile o gredu na stropu, a zatim ukrašavale. Takve grane simbolizirale su život, nadu i blagoslov doma.
Na Badnju večer stol je imao posebno značenje. Na njega su se stavljale okićene grane, sjeme, povrće, žito i kolači, kao simbol želje za rodnom i uspješnom godinom. Ispod stola prostirala se slama, a na stol su se polagali i novčanik kao znak blagostanja, svijeća i raspelo. Pekao se bijeli i crni kruh, koji je također imao svoje mjesto na stolu, a sve je ostajalo ondje do blagdana Sveta tri kralja.
Posebna pažnja pridavala se ručno izrađenim ukrasima, najčešće od papira, slame ili tijesta, što je dodatno naglašavalo obiteljsko zajedništvo i sudjelovanje svih članova kućanstva.
Kako se danas ukrašava božićna jelka
Danas je božićna jelka često središnji dekorativni element doma. Iako su moderni ukrasi, kuglice i lampice preuzeli primat, sve se više obitelji vraća tradicionalnim motivima i prirodnim materijalima.
Popularni su i umjetni borovi, koji su praktični i dugotrajni, no mnogi i dalje biraju pravo drvce zbog mirisa i posebnog ugođaja koji donosi u dom. Bez obzira na stil, svrha jelke ostaje ista – stvaranje topline, bliskosti i blagdanske radosti.
