Svjetski dan meditacije obilježava se 21. prosinca, a prof. Zorko savjetuje kako tišina, ravnoteža i meditacija pomažu očuvanju mentalnog zdravlja.
Svjetski dan meditacije, koji se obilježava 21. prosinca, na dan zimskoga suncostaja, simbolično nas podsjeća na važnost unutarnje tišine, ravnoteže i povratka sebi.
To je dan kada je noć najdulja, a svjetlost počinje rasti – snažna metafora za meditaciju kao put od nemira prema jasnoći, od stresa prema miru, od tame prema svjetlosti.
Dan se obilježava u mnogim zemljama kroz zajedničke meditacije, edukativne programe i javne inicijative, s ciljem promicanja mentalnoga zdravlja, nenasilja te pojedinačne i kolektivne dobrobiti.
Riječ meditacija potječe od latinske riječi “meditari”, što znači udubiti se, i taj naziv prevladava na Zapadu.
Na sanskrtu, svojevrsnomu prajeziku svih jezika, i ujedno jeziku Veda, naziv je “dhyana”.
U svojemu dubljemu značenju, meditacija označava proces okretanja pozornosti u sebe, “prema unutra”, prema samom izvoru misli i svijesti.
Iako se danas koristi u različitim kontekstima, meditacija je tisućama godina sastavni dio tradicija Istoka i Zapada.
Meditacija je jednostavna, nenaporna i prirodna tehnika psihofizičkoga počinka, za smanjivanje stresa, razvoj punoga mentalnoga potencijala i razvoj tzv. viših stanja svijesti.
U meditaciji dopuštamo vlastitom umu da se spontano smiri i prekorači osjetilnu spoznaju.
Kao što, primjerice, dno jezera ne vidimo kada je voda mutna i namreškana, nego dno vidimo onda kada je voda čista i mirna, tako u meditaciji vidimo dubinu vlastitoga bića.
Na tom se putu ostvaruje ono što su još antički filozofi saželi u poznatu izrjeku „Gnōthi Seauton“ – „spoznaj samoga sebe“.
Meditacija nije samo tehnika opuštanja, već praktičan način dubljeg upoznavanja samoga sebe, vlastite svijesti, unutarnjih razina i slojeva postojanja.
Važno je naglasiti da je meditacija neovisna o bilo kojoj religijskoj ili svjetonazorskoj praksi. Ona ne zahtijeva vjerovanja, dogme niti promjenu životnoga stila. Meditirati mogu ljudi svih religija, kao i oni koji se ne smatraju religioznima.
Meditacija je prispodobiva mentalnoj higijeni – kao što redovitim umivanjem i pranjem održavamo tjelesnu higijenu, tako redovitom meditacijom održavamo higijenu uma, “čistimo” um od negativnih misli i osjećaja.
Ne radi se o povremenomu luksuzu, već o osnovnoj brizi za mentalno zdravlje.
Tijekom meditacije tijelo ulazi u stanje dubokog odmora, dubljeg nego tijekom sna, dok svijest ostaje budna. Znanstvena istraživanja o djelovanju meditacije (objavljeno ih je više od šest stotina, tijekom posljednjih 50-tak godina) pokazuju da meditacija može:
- smanjiti razinu stresa i kortizola
- sniziti krvni tlak
- poboljšati rad srca i imunoga sustava
- pospješiti oporavak od umora
- uravnotežiti živčani sustav
Meditacija tako pomaže tijelu da se oslobodi nagomilanih napetosti i obnovi svoju prirodnu ravnotežu.
Na razini uma, meditacija, kako to pokazuju rezultati istraživanja, donosi:
- veću mentalnu jasnoću
- bolju koncentraciju i pamćenje
- smanjenje anksioznosti i depresivnih simptoma
- veću kreativnost i intuitivno razmišljanje
- osjećaj unutarnjega mira i stabilnosti
Redovitom praksom meditacije, um postaje fleksibilniji, otporniji na stres i sposobniji donositi smirene, svjesne i kvalitetnije odluke.
Kada je osoba smirenija iznutra, to se prirodno zrcali na odnose s drugima. Meditacija može doprinijeti:
- većoj empatiji i strpljivosti
- smanjenju impulzivnih reakcija
- boljoj komunikaciji
- većem osjećaju povezanosti i razumijevanja
Unutarnji mir pojedinca često postaje temelj zdravijih obiteljskih, radnih i društvenih odnosa.
Meditacija ne djeluje samo individualno. Kada veći broj ljudi redovito meditira, primjećuju se promjene i na kolektivnoj razini: smanjenje napetosti, agresije i kaosa, te porast sklada i harmonije u društvu.
Prema brojnim sociološkim studijama (njih više od 40-tak), u takvim razdobljima zabilježeno je:
- smanjenje stope kriminaliteta
- manje nasilja i sukoba u društvu
- poboljšanje društvene solidarnosti
Ideja je jednostavna: kada se kolektivna svijest umiri, društvo prirodno postaje uravnoteženije.
U vremenu ubrzanoga življenja, informacijske preopterećenosti i globalnih izazova, meditacija nas podsjeća na nešto vrlo jednostavno, a duboko važno: mir u svijetu počinje mirom u pojedincu.
Svjetski dan meditacije, 21. prosinca, poziv je svima – bez obzira na dob, uvjerenja ili način života – da barem na trenutak zastanu, udahnu i okrenu se tišini u sebi, spoznaji sebe i redovitoj brizi o vlastitom umu.
Jer iz te tišine rađa se unutarnja jasnoća, ravnoteža i stabilnost.
Redovita meditacija dodaje veću vrijednost životu.
Svima stoga preporučujemo dopustiti sebi iskusiti dobrobiti redovite meditacije.
