Na Svjetski dana zdravlja, koji je obilježava 7. travnja diljem svijeta, u Čakovcu smo susreli profesora psihologije u Gimnaziji i Ekonomskoj i trgovačkoj školi, Davorina Zorka. Zajedno smo se prisjetili korisnih savjeta za očuvanje zdravlja
Kako profesor Zorko kaže, svatko od nas može puno učiniti za očuvanje svoga zdravlja. Uvijek je bolje spriječiti, nego liječiti. “Da bismo znali što je najbolje učiniti, trebamo shvatiti što je zdravlje i tko smo mi doista? Naime, jasno je da je zdravlje jedna od temeljnih vrijednosti u našem životu, no poteškoće nastaju kada trebamo sami sebi pojasniti što zdravlje kao takvo jest i, također, kada trebamo osvijestiti tko smo i zašto smo na ovomu svijetu.
Zdravlje NIJE samo odsutnost boli ni bolesti. Zdravlje je stanje posvemašnje ravnoteže. I još puno više, zdravlje je stanje blagostanja – tjelesnog, mentalnog, duhovnog i socijalnog.
Ako sami sebe doživljavamo samo kao tjelesno biće, onda je naša skrb ograničena na naše tijelo. Tijelo, naravno, jest važno i dragocjeno, i valja ga održavati čistim i u najboljem mogućem stanju.
U tomu dijelu valja nam obratiti pozornost na dovoljno kretanja, na redovito istezanje i razgibavanje. Primjerice, lagane redovite jutarnje vježbe istezanja ne troše našu energiju i neće nas umoriti, nego će, upravo suprotno, aktivirati uspavanu energiju u nama, pokrenuti sve organske sustave i spriječiti mnoge moguće poteškoće u njima. Slično tomu djeluju i svakodnevne lagane kraće šetnje, po mogućnosti u kakvom prirodnom okruženju.
Međutim, osim tijela dan nam je i um, koji čine naše misli i naše emocije, i taj dio presudno utječe i na naše tijelo. Jasno nam je kako očistiti tijelo, no kako “očistiti” um?
Tu pomažu redovite kraće vježbe svjesnog disanja i također vježbe redovite meditacije, koje smanjuju razinu stresa i u isto vrijeme dodatno razvijaju naš ukupni mentalni potencijal.
Kada tako “očišćeni” od stresa komuniciramo s drugima, tada naša komunikacija neće u tolikoj mjeri biti “kontaminirana” našim nakupljenim frustracijama i stresom, ni našim negativnim mislima niti negativnim osjećajima.
Osim toga, naše negativne misli i stavovi mogu značajno poremetiti uredno funkcioniranje našega tijela, odnosno svih naših organskih sustava. Stoga te spomenute redovite vježbe svjesnog disanja i vježbe meditacije, učinkovito štite i naše zdravlje i unaprijeđuju kvalitetu svih naših odnosa s drugim osobama.”
Donosimo i preporuke profesora Davorina Zorka za zdrav, uravnotežen i ispunjujući život:
Odlučite dio dana odvojiti za sebe. Kao što je nužno i vrlo u redu odvojiti svakodnevno dio vremena za higijenu, prehranu i sl., jednako tako je nužno dio vremena odvojiti za sebe, za svoj unutarnji mir. I to je ujedno dobro i za naše bližnje. Jer, kada smo mi dobro, onda više možemo dati, više možemo pružiti i našima bližnjima i svima oko sebe.
Tko rano rani, dvije sreće grabi – je još jedna vrlo istinita poslovica, ostavština naših mudrih predaka. No, da bismo mogli rano raniti, nužno je ranije ići na počinak.
Prije odlaska na počinak, razmotrite ostvareno toga dana i redovito zapisujte ciljeve za idući dan (u rokovnik ili u planer ili u običnu bilježnicu). Svi koji tako čine, više postižu u svim područjima svoga djelovanja – obiteljskom, obrazovnom, poslovnom. Neka nam to bude svakodnevna navika.
Radite redovite jutarnje vježbe istezanja (koje izvodite sasvim polagano i odmjereno, bez napora). Lagano jutarnje istezanje je povoljno i blagotvorno, ne samo za naše tijelo i za doslovno sve naše organske sustave, nego i za našu psihu i za naš um.
Redovito vježbajte svjesno disanje. Nemoguće je u isto vrijeme biti uzrujan i mirno disati.
Mirno disanje je prvi oblik samopomoći kada smo u velikomu stresu ili vrlo uzrujani. Svega nekoliko minuta jutarnjega svjesnog disanja osvježava naš um i opskrbljuje kisikom (oksigenizira) sve naše organe. A najveći potrošač kisika je – naš mozak. Stoga, nakon vježbe svjesnog disanja, naš mozak bolje funkcionira!
Redovita meditacija pomaže. Meditacija je prirodna, jednostavna i nenaporna mentalna vježba – mentalna tehnika za smanjivanje stresa i razvoj punoga mentalnoga kapaciteta.
Posebno je važno znati da se meditacija može vježbati neovisno o bilo kojoj religiji. Baš kao što se, primjerice, umivanje ili pranje nogu može obavljati neovisno o religijskomu kontekstu ili pak kao dio religijskoga rituala. Meditacija može biti vođena ili tiha, no koju god prakticiramo, to vrlo povoljno djeluje na naš um. Meditacija je svojevrsni oblik unutarnje, mentalne higijene. Meditacija “pročišćuje” naše misli i naše osjećaje, nakon meditacije svijet vidimo puno jasnije – baš kao što recimo jasnije vidimo kroz oprana stakla na prozorima, nego kroz zamućena i prljava.
Redovito šećite na svježemu zraku. Premda većina ljudi drži da za takvo što u današnjem ritmu života i obveza naprosto “nemaju vremena”, ista ta većina naglo promijeni takav svoj stav kada dođe bolest. A uvijek je bolje spriječiti. “Umjerenost u svemu, svakodnevna šetnja i prava hrana su najbolji lijek”, poručuje jedan od utemeljitelja moderne zapadne medicine Hipokrat.
Povremeni konkretni rad rukama je jako koristan. Povremeno crtanje, slikanje, izrada različitih predmeta, maketa i sl.; heklanje, kačkanje, pletenje, šivanje, hobi aktivnosti, rad u vrtu, bavljenje cvijećem, … – sve takve konkretne aktivnosti djeluju vrlo blagotvorno na naš um i na našu psihu. “Ako želiš biti sretan cijeli život, njeguj cvijeće”, poručuje drevna japanska poslovica.
Povremeno boravite u prirodi. U parkovima, perivojima i šumama, uz obale rijeka, jezera i mora je velika koncentracija negativnih iona, dok je taj broj negativnih iona vrlo mali u stanovima i osobito u gradovima. Upravo ta visoka koncentracija negativnih iona vrlo povoljno djeluje na tijelo i na um.
Redovito (ili barem povremeno) pjevajte naglas. “Tko pjeva, zlo ne misli” je još jedna vrlo istinita poslovica! Pjevanje smanjuje razinu napetosti i “tjera” negativne misli i osjećaje.
Naši pretci nisu imali razne prijenosne reproduktore zvuka, ali su puno više pjevali, u svim mogućim prilikama. I nisu im trebali lijekovi za smirenje i sl.
Redovito (ili barem povremeno) plešite. Naravno, plesanje uskladiti s vlastitom tjelesnom konstitucijom i kondicijom, no svakako što češće plesati! Plesati se može pojedinačno, u paru, u skupini, u kolu. Plesati se može čak i sjedeći ili samo stojeći. Naša tijela su stvorena za ples, plesom izražavamo i upijamo radost života.
Redoviti (ili barem povremeni) zagrljaji s bliskim osobama liječe. Pojedini psiholozi navode da su oko četiri zagrljaja nužna za emocionalno preživljavanje, oko osam zagrljaja za emocionalno održavanje i oko dvanaest zagrljaja za emocionalni rast. Naravno, ne možemo grliti bilo koga, bilo kada ni bilo gdje – to bi bilo pogrešno. No, još više je pogrešno ne grliti naše bližnje, nama bliske osobe.
Povremeni (ili čak redoviti) hladni tuš pomaže. Kratko tuširanje hladnom vodom je osvježavajuće i općenito savršeno za jačanje imuniteta, smanjivanje stresa, također i za zdravlje kože. Pri tomu je važno početi s dijelovima tijela koji su najudaljeniji od srca (stopala i šake), nastaviti s potkoljenicama i podlakticama, potom s nadkoljenicama i nadlakticama, završiti s leđima i torzom. Djevojke i žene bi trebale izbjeći tuširati hladnom vodom trbuh, a svi trebamo pripaziti da nam hladna voda ne ostane u ušima.
Povremena masaža. Svi ili skoro svi mogu pružati masažu, gotovo svatko može masirati, uz malo dobre volje. Masaža se može razmjenjivati s bliskim osobama, ukućanima, djecom.
Povremeni odlazak u saunu. Boravak u sauni je odličan način detoksikacije i opuštanja, no nužno je strogo se pridržavati uputa o duljini boravka u sauni, a u slučaju srčano-žilnih smetnji ili upala obvezno se posavjetovati s osobnim liječnikom.
Uporaba eteričnog ulja lavande ili sušenih cvjetova lavande (u pamučnim jastučićima). Miris lavande značajno smanjuje napetost i tjeskobu, i također pomaže mirno usnuti. U svakomu domu trebala bi biti jedna bočica eteričnog ulja lavande kao dio prve pomoći – jer se zapravo nikada ne zna kada će netko biti uzrujan i “na rubu živaca”. U takvim situacijama udisanje mirisa lavande (eterično ulje nakapamo u čistu maramicu, kroz koju udišemo) skoro trenutno smanjuje uzrujanost i tjeskobu. Mirisne lampice u kojima polagano hlapi malo vode i samo par kapi eteričnog ulja lavande, ugodno aromatiziraju prostor i djeluju preventivno protiv tjeskobe.
“Hrana tvoja neka bude lijek tvoj, i tvoj lijek neka bude tvoja hrana!“. Još jedna vrlo istinita i vrlo primjenjiva te tisućljetnim iskustvom potvrđena Hipokratova po(r)uka, još od prije oko 2.400 godina. Osim onoga ŠTO jedemo, podjednako je važno i KAKO i KADA jedemo.
Nikada ne bi trebalo jesti u žurbi, ni stojeći ili hodajući, niti gutati nedovoljno sažvakane zalogaje. Naš unutarnji stav neka svi i sve izvole pričekati dok mi jedemo, učinit će da tako i bude. I još jedna važna “sitnica”: kada jedemo, onda jedemo, a NE slušamo glazbu ili vijesti, NE gledamo u zaslon (mobitela, računala ili tv-a), NE otvaramo teške teme u razgovoru i sl.
Povremeni post. Smanjivanje unosa hrane – djelomično ili potpuno – preporučuje se nakon navršene 21. godine života. Postiti jedan dan u tjednu djeluje pročišćujuće, okrjepljujuće i pomlađujuće, čak i iscjeljujuće. Postiti jednom godišnje više dana ili čak cijeli tjedan “u komadu” – najbolje u proljeće – je za naše tijelo i za naš um poput sezonskoga čišćenja garderobe i ormara. Naravno, u slučaju kakvih kroničnih poteškoća, obvezno se prethodno posavjetovati s osobnim liječnikom.
Redovita (ili barem povremena) zabava, igra s ukućanima, djecom i životinjama. Različite društvene igre i smisao za humor imaju svoje važno mjesto u održavanju ravnoteže tijela i uma. Kvalitetno vrijeme s bliskim osobama povećava razinu endorfina, dopamina i serotonina (“hormona sreće”), a smanjuje razinu kortizola (“hormona stresa”).
Smanjite izloženost digitalnoj tehnologiji na najmanju moguću mjeru. Danas je skoro nemoguće funkcionirati u društvu bez sveprisutnih digitalnih alatki. Međutim, prevelika izloženost digitalnoj tehnologiji (prvenstveno mobitelima i računalima) može uzrokovati mnogim mentalnim oštećenjima i psihičkim neprilikama. Brojna istraživanja upozoravaju da što je dulje vrijeme provedeno za mobitelom ili računalom, to je veća vjerojatnost pojave tjeskobe, nedostatka suosjećanja (empatije), pada sposobnosti usredotočenja, pamćenja i učenja. Pojava je već dobila i stručni naziv: digitalna demencija. I ovdje vrijedi: uvijek je bolje spriječiti.
Smanjite izloženost općenito televizijskim i radijskim prijamnicima i osobito tzv. vijestima. Sa zaslona televizora, na žalost, bivamo zapljusnuti bujicom ružnih i uznemirujućih slika i zvukova. Ponovimo i ovdje: bolje je spriječiti…
(Za vjernike) Redovita molitva. Molitva, po rezultatima istraživanja, vrlo povoljno utječe na tijelo i na um. Vjernici se općenito lakše suočavaju sa svakovrsnim izazovima. Naravno, fenomen vjere je u domeni osobnog izbora.
Otvoreni i iskreni razgovor s bliskim osobama. Nekada je dosta imati “uho za slušanje” i “rame za plakanje”, a nekada je iscjeljujuće čuti što kažu drugi, kako oni vide ono što nas okupira. Takav otvoreni i iskreni razgovor je ujedno svojevrstna psihoterapija. Napokon, sasvim je u redu potražiti i savjet kakvog psihologa.
Pomažite osobama u potrebi i dobrotvorni rad (volontiranje). Pomažući drugima, zapravo ponajprije i ponajviše pomažemo samima sebi. Ako se povremeno usmjerimo, osim na svoje potrebe, i na potrebe drugih, i poklonimo im svoje vrijeme i pozornost, ustanovit ćemo da nestaje naša tjeskoba. Tako jednostavno, tako djelotvorno i tako istinito. Svi smo tu jedni za druge i jedni zbog drugih.
